Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Značenje novoga genotipa ozimoga graška u proizvodnji mlijeka na obiteljskim gospodarstvima

Darko Uher ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska cesta 25, Zagreb
Mihaela Blažinkov
Ana Pisačić
Kristina Gršić
Gordana Županac


Puni tekst: hrvatski pdf 391 Kb

verzije

str. 319-329

preuzimanja: 593

citiraj


Sažetak

Krmni grašak (Pisum sativum L.) postaje sve zastupljenija krmna mahunarka na oranicama Republike Hrvatske. Trogodišnjim istraživanjima (od 2003. do 2005.) utvrđivan je utjecaj učinkovitosti bakterizacije sjemena ozimoga graška i prihrane dušikom na produktivnost novoga genotipa ozimoga graška G3 u proizvodnji mlijeka na obiteljskim gospodarstvima. Prije sjetve izvršena je bakterizacija sjemena graška sojem Rhizobium leguminosarum bv. viciae 1001 iz zbirke Zavoda za mikrobiologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Iz rezultata istraživanja utvrđen je ukupno najveći broj kvržica na korijenu graška kod bakterizirane varijante (39,7 kvržica/biljka), kao i masa suhe tvari kvržica (0,203 g/biljka). Najveći prinos suhe tvari graška utvrđen je na bakteriziranoj varijanti (4,33 t ha-1). Ukupni prinosi suhe tvari smjese graška i pšenice iznosili su od 8,92 t ha-1 (kontrola) do 10,64 t ha-1 (prihrana dušikom). Najveći prinos sirovih bjelančevina graška utvrđen je na bakteriziranoj varijanti (266 kg ha-1) u 2003., (672 kg ha-1) u 2004. i (853 kg ha-1) 2005. godini. Na temelju ovih istraživanja možemo zaključiti da je najveći prinos suhe tvari (4,33 t ha-1) i sirovih bjelančevina ostvaren bakterizacijom novoga genotipa ozimoga krmnoga graška G3.

Ključne riječi

ozimi grašak; bakterizacija; prihrana dušikom; prinos; kakvoća

Hrčak ID:

45055

URI

https://hrcak.srce.hr/45055

Datum izdavanja:

10.12.2009.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.534 *