Skoči na glavni sadržaj

Krmiva : Časopis o hranidbi životinja, proizvodnji i tehnologiji krme, Vol. 51 No. 6, 2009.

Izvorni znanstveni članak

UTJECAJ ANAEROBNE FERMENTACIJE NA BIOGENE ELEMENTE VAŽNIJIH SIROVINA ZA PROIZVODNJU BIOPLINA

Nikola Bilandžija ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Tajana Krička ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Neven Voća ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Stjepan Sito ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Darija Čapka ; Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Zagreb, Hrvatska
Tomislav Ćosić ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski pdf 55 Kb

str. 335-342

preuzimanja: 476

citiraj

Sažetak

Stajski gnoj koji se sastoji od fekalija i mokraće domaćih životinja, ponekad i manjih količina stelje, a prerađen pomoću mikroorganizama upotrebljava se kao stajsko gnojivo. No danas se organski gnoj može prije primjene na polju koristiti kao energent putem anaerobne fermentacije kao sirovina u proizvodnji bioplina. Također, uz stajska gnojiva supstrati za proizvodnju bioplina mogu biti sve vrste biljnih materijala koji se mogu anaerobno razgraditi. Ovim radom je utvrđen odnos biogenih elemenata
(N, P, K) u fermentiranom mulju nakon proizvodnje bioplina u odnosu na stajski gnoj, te prisutnost pojedinih izoliranih bakterija i to roda: Escherichia, Bacillus, Enterococcus, Micrococcus, Proteus i Nocardia. Analize biogenih elemenata, kao i bakteriološke analize, provedene su na tri različite vrste stajskog gnoja i to na pilećem, svinjskom i goveđem. Osim na stajskom gnoju analize biogenih elemenata rađene su i na kukuruznoj silaži, sjenaži i djetelinskoj travnatoj smjesi. Na temelju dobivenih rezultata utvrđeno je da se fermentirani mulj nakon anaerobne fermentacije bez obzira na vrstu sirovine može primjenjivati u poljoprivrednoj proizvodnji, posebice u gnojidbi travnjaka i ratarskih kultura odmah po završetku procesa. Količine dušika i fosfora su približno jednake kao i kod stajskog gnoja, dok je količina kalija nešto manja. Kako niti u jednom uzorku nisu dokazane Salmonella i Listeria, s bakteriološkog stanovišta fermentirani ostaci se mogu koristiti kao organsko gnojivo u poljoprivredi.

Ključne riječi

stajski gnoj; biogeni elementi; anaerobna fermentacija; fermentirani mulj

Hrčak ID:

52249

URI

https://hrcak.srce.hr/52249

Datum izdavanja:

10.3.2010.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.306 *