Pregledni rad

Utjecaj trans-masnih kiselina iz hrane na ljudsko zdravlje

Sebastjan Filip ; Department of Food Science and Technology, Biotechnical Faculty, University of Ljubljana, Jamnikarjeva 101, SI-1000 Ljubljana, Slovenia
Rok Fink ; Department of Sanitary Engineering, Faculty of Health Sciences, University of Ljubljana, Zdravstvena pot 5, SI-1000 Ljubljana, Slovenia
Janez Hribar ; Department of Food Science and Technology, Biotechnical Faculty, University of Ljubljana, Jamnikarjeva 101, SI-1000 Ljubljana, Slovenia
Rajko Vidrih ; Department of Food Science and Technology, Biotechnical Faculty, University of Ljubljana, Jamnikarjeva 101, SI-1000 Ljubljana, Slovenia

Sažetak

Hidrogenirana ulja imaju veći udio trans-masnih kiselina od nehidrogeniranih. Epidemiološke studije i istraživanje pojedinih slučajeva te njihova kontrola potvrdile su veliki utjecaj trans-masnih kiselina na razvoj kardiovaskularnih bolesti. Glavni je izomer u hidrogeniranom sojinom ulju, najčešćem izvoru trans-masnih kiselina, trans-10 C18:1. U europskim su zemljama, poput Nizozemske i Norveške, djelomično hidrogenirana riblja ulja bila uobičajena do sredine 1990-ih, nakon čega su izbačena iz prehrane. Takva ulja sadržavaju različite dugolančane trans-masne kiseline. Novija istraživanja iz azijskih zemalja (Indija i Iran) pokazuju da je djelomično hidrogenirano sojino ulje glavni izvor trans-masnih kiselina (4 % energetskog unosa) pa je stoga uporaba sojinog ulja veliki problem zemalja u razvoju. Godine 2003. US FDA donijela je pravilo da proizvođači hrane moraju na deklaraciji istaknuti udio trans-masnih kiselina u proizvodu. Jedan je od načina proizvodnje hrane koja ne sadržava trans-masne kiseline transesterifikacija biljnih ulja i masti (C8:0, C12:0, C14:0 i C16:0).

Ključne riječi

trans-masne kiseline; prehrana; zdravlje; hidrogenirana ulja

Hrčak ID:

53622

URI

https://hrcak.srce.hr/53622

Datum izdavanja:

10.6.2010.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 4.579 *