Izvorni znanstveni članak

Središnji motiv Genoveve u njegove reinkarnacije u hrvatskoj dječjoj književnosti

Berislav Majhut orcid.org/0000-0003-1819-4715 ; Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek Petrinja, Petrinja, Hrvatska
Sanja Lovrić orcid.org/0000-0001-9742-9732 ; Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek Petrinja, Petrinja, Hrvatska

Sažetak

Standardne se priče o pustolovnim junacima koji nastoje preživjeti u divljim predjelima, odvijaju uglavnom prema sljedećem obrascu: junak se, svojom snagom i sposobnostima, uspijeva nametnuti životinjama lovcima te na kraju zagospodari njima (Robinson Crusoe, Knjiga o džungli, Tarzan). No, u hrvatskoj dječjoj književnosti zapravo od samoga početka prevladava tema koja se bitno razlikuje od pustolovnih priča o junacima – gospodarima životinja, tema u kojoj se uspostavlja veza između čovjeka i velike, divlje i plahe životinje – jelena. U tom odnosu nema suprotstavljanja ni podčinjavanja. U hrvatskom književnom prostoru motiv o košuti koja pomaže preživjeti ženi i
njezinu djetetu, prognanima duboko u pustoš šume, prisutan je preko priče o Genovevi već od 1732. godine. Motiv je u raznim verzijama priče doživljavao modifikacije u skladu s književnim mijenama, a od 1846. godine, kada je prvi put objavljen prijevod Schmidove Genoveve, stabilizira se u djelu koje postaje najpopularnija dječja knjiga u idućih sto godina. No, daleko od toga da taj motiv ostaje petrificiran u Schmidovu djelu. On, pod utjecajem drugih (prijevodnih) djela, a od 1913, objavljivanjem Nazorova Bijeloga jelena, započinje i vlastiti život, neovisan o Genovevi. Tema koja je očito na neki način odgovarala mentalitetu hrvatske čitateljske publike, unatoč često
krajnje nepovoljnim povijesnim okolnostima (1945. Genoveva nestaje s knjižarskih polica), kroz provokativne je i zanimljive mijene nastavila živjeti sve do naših dana. U retrospektivnom pogledu na hrvatsku dječju književnost začuđuje stalna prisutnost i vitalnost te teme u raznim oblicima do te mjere da nas gotovo prisiljava govoriti o njoj kao o trajnom obilježju hrvatske dječje animalistike.

Ključne riječi

hrvatska dječja animalistika; hrvatska dječja književnost; počeci hrvatske dječje animalistike; počeci hrvatske dječje književnosti

Hrčak ID:

60209

URI

https://hrcak.srce.hr/60209

Datum izdavanja:

27.10.2010.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 5.120 *