Izvorni znanstveni članak
Projekt gradnje vojne zarazne bolnice u Brodu na Savi za Prvoga svjetskoga rata
Vijolet Herman Kaurić
Sažetak
Vojne su vlasti počele planirati izgradnju zarazne vojne bolnice u Brodu na Savi 1915. god., jer su im zarazne bolesti predstavljale velik problem umalo od samoga početka Prvoga svjetskoga rata. Unatoč nužnosti, projekt izgradnje bolnice nije ostvaren za trajanja rata, jer su ovaj i slični projekti zamrli sa slomom Austro-Ugarske Monarhije, premda su planirane institucije i dalje bile potrebne. Prema dosadašnjim spoznajama, za zaraznu bolnicu u Brodu bile su izvršene tek pripremne administrativne radnje, pa je do izgradnje moglo doći u idućih godinu ili dvije. Komplicirana upravna i građevinska procedura poštovana je do detalja unatoč ratnim uvjetima, što se iz današnje perspektive može činiti krajnje neobičnim, pa je proces izgradnje tekao vrlo sporo i u mirnodopsko doba, a kamoli za vrijeme rata kada je zbog mobilizacije muškaraca nedostajalo kvalificirane radne snage. Tako je poslovično spora administracija monarhije još dodatno usporena, što je jako dobro vidi iz sačuvanim dokumenata o izgradnji bolnice.
Analizirajući smještaj vojne zarazne bolnice dolazi se do nekoliko zaključaka, koji su proizlazili iz zdravstvenih propisa. Bolnica je trebala biti smještena uz prugu na istočnom prilazu gradu, a prije užega gradskoga područja, jer je najveći broj zaraženih vojnika dolazio sa srpskoga ratišta. Spoj s glavnom cestom prema Osijeku omogućavao je lak dovoz bolesnika ili prijevoz oporavljenika (rekonvalescenata) dublje u unutrašnjost Slavonije, ovisno o prilikama i potrebama. Sve se to trebalo odvijati što dalje od gradskoga središta, što je i planirano obzirom da je bolnica trebala biti još dalje od klaonice (vidi prilog 3), koja se prema propisima morala graditi na osami. Osim toga, otpadne vode dotjecale su do potoka, koji je tekao kroz nenaseljeno područje i ulijevao se u rijeku Savu nizvodno od Broda na Savi, čime je bila znatno smanjena mogućnost zaraze civilnoga stanovništva. (vidi prilog 2)
Neizvođenje gradnje velike vojne zarazne bolnice bio je velik gubitak za poboljšanje zdravstvenih prilika na području Kraljevina Hrvatske i Slavonije, jer se nije uspjela provesti koncentracija zaraženih na jednome mjestu. Umjesto toga, zaraženi su silom prilika raspršeni širom zemlje, pa je bilo izuzetno teško kontrolirati kretanje zaraženih vojnika, a time se znatno povećavala opasnost od zaraze za civilno stanovništvo.
Ključne riječi
Prvi svjetski rat; Brod na Savi; vojna zarazna bolnica; zdravstvena zaštita
Hrčak ID:
61611
URI
Datum izdavanja:
1.10.2009.
Posjeta: 1.594 *