Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

KÒRNATI I KURNÀTI

Vladimir Skračić ; Odjel za francuski jezik i književnost Sveučilišta u Zadru, Zadar, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 3.842 Kb

str. 63-77

preuzimanja: 1.943

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 3.842 Kb

str. 76-77

preuzimanja: 343

citiraj

Puni tekst: talijanski pdf 3.842 Kb

str. 76-76

preuzimanja: 394

citiraj


Sažetak

Imena velikih i naseljenih jadranskih otoka vrlo su stara. Većinom dolaze iz predromanskih jezičnih slojeva i ona više-manje postojanočuvaju kontinuitet imena od svog postanka do danas. Imena malih, a osobito nenaseljenih otoka češće su se mijenjala pa i zamjenjivala u potpunosti.
Ime, etnik i ktetik kornatskih otoka danas su očuvani u upotrebi u svoja dva osnovna oblika: Kornati, Kornatar i korantski te Kurnati, Kurnatar i kurnaski. Prvim se oblicima služi šira jezična zajednica nacionalna i međunarodna, a drugima lokalne zajednice Murtera i Betine, čije stanovništvo kontinuirano prebiva na kornatskom kopnu od početka XVII. stoljeća. Autor nastoji objasniti razloge ove dvojne upotrebe, zalažući se da se stanje ovakvo kakvo je danas održi. Argumentira to jezičnim i nejezičnim razlozima.
Na kraju se donosi pregled svih etnika i ktetika koji su danas u upotrebi za pojedine kornatske porte.

Ključne riječi

toponim; etnik; ktetik; Kornati; Kurnati; kornatski; kurnatski; Kurnatari

Hrčak ID:

62045

URI

https://hrcak.srce.hr/62045

Datum izdavanja:

22.3.2004.

Podaci na drugim jezicima: engleski talijanski

Posjeta: 3.642 *