Skip to the main content

Original scientific paper

IZVORI ZA POVIJEST SAKRALNE ARHITEKTURE NA PODRUČJU VRBOVEČKOG ARHIĐAKONATA (17. – 19. ST.)

Dubravka BOTICA


Full text: croatian pdf 1.068 Kb

page 37-102

downloads: 4.235

cite


Abstract

U ovome radu donosim rezultate istraživanja arhivskih podataka koje sam provodila u istraživanju sakralne arhitekture Vrbovečkog arhiđakonata u vremenskom rasponu od po č etka 17. do sredine 19. stolje ć a. Istraživanja su pokazala da je za prou č avanje povijesti i stilskih osobina arhitekture prije svega nužno utvrdititoč ne datacije, odnosno istražiti povijest gradnje, što je, kako se pokazuje, jedino mogu ć e nakon iscrpnih arhivskih istraživanja. Teritorijalno najmanji arhiđakonat na području Zagrebačke biskupije, Vrbovečki arhiđakonat prostirao se na njezinu krajnjem zapadu.1 Granice mu tvore rijeke Sutla na zapadu i sjeveru, koja je ujedno i granica prema Štajerskoj, na istoku rijeka Krapina i Zagorski arhi đ akonat, a na jugu graniči s Katedralnim arhiđ akonatom. Ime je dobio po srednjovjekovnom burgu Vrbovec (Urbocz), koji je ostao sačuvan samo u nazivu arhi đakonata, a njegovi ostaci nalaze se iznad Taborskog i Klenovca. Dijelio se na Taborski i Tuheljski dekanat, a imao je ukupno 14 župa: u Taborskom dekanatu župe Desinić , Kostel, Marinci, Pregrada, Prišlin, Sutlanska Poljana, Taborsko i Vinagora, a u Tuheljskome župe Klanjec, Kraljevec na Sutli, Rozga, Tuhelj, Velika Erpenja i
Zagorska Sela.

Keywords

Crkvena povijest; sakralna arhitektura; Vrbovec; Vrbovečki arhiđakonat; Zagreba č ka biskupija

Hrčak ID:

10074

URI

https://hrcak.srce.hr/10074

Publication date:

22.12.2004.

Article data in other languages: english

Visits: 5.842 *