Original scientific paper
Životni uvjeti na sedrenim slapovima krskih voda u Jugoslaviji
Ivo Matoničkin
; Hrvatska
Zlatko Pavletić
; Hrvatska
Abstract
Ekološki uvjeti na staništima sedrenih slapova znatno se razlikuju od ekoloških uvjeta u ostalim slatkim vodama. Zbog specifičnosti životnih uvjeta u biotopima takve vrste, životne zajednice su izgrađene od određenih biljnih i životinjskih vrsta, koje su prilagođene na te specifične životne uvjete. Od ekoloških faktora ispitali smo fizičko-kemijske i biološke uvjete žvota. Fizička svojstva vode, kao što su temperatura i brzina, i kemijska svojstva, kao što su alkalitet, količina kisika i slobodne ugljične kiseline, ispitivani su u odnosu na žive organizme.
Temperatura je jedan od značajnijih faktora u našim krškim vodama, jer voda s temperaturom preko 14°C, pri povoljnom alkalitetu, omogućuje taloženje sedre i time stvara posebne životne zajednice. U ljetno doba izmjerene su temperature vode od oko 9 do 23°C, ali su pretežno bile uvijek iznad temperaturne granice taloženja karbonata. U zimskim mjesecima temperature vode bile su pretežno nepovoljne za taložne procese sedre.
U odnosu na svjetlo ustanovili smo dvije vrste staništa na površinskim dijelovima slapova. Jako osvijetljeni slapovi, koji su se nalazili na nižem stupnju razvoja, bili su naseljeni životnim zajednicama svjetla, a slabije osvijetljeni slapovi imali su optimalnije uvjete za razvoj sedro- tvorne vegetacije i na njima je bila razvijena posebna vegetacija, uglavnom jako kalcificirana, što nije pružalo povoljne uvjete za jači razvoj životinjskog svijeta.
Brzine vode su se kretale između 0,5 do 3,5 m/sek. Samo na pojedinim mjestima ustanovljene su veće brzine vode. Najpovoljnija brzina za razvoj organizama koji nastanjuju ova staništa je između 0,5 i 1.5 m/'sek.
Alkalitet u svim istraživanim vodama iznosi između 2,8 i 5,2, što je vrlo povoljno za odvijanje taložnih procesa. Konstatirano je da vrijednost alkaliteta opada u nizvodnom pravcu, što se dovodi u vezu s gubitkom karbonata u procesu taloženja. Iznimku u tom pogledu čine rijeke, koje u čitavom svom toku primaju druge vode više alkalitetne vrijednosti, ili u kojima zbog nepovoljnih temperaturnih prilika ne nastaje proces taloženja.
Istraživane vode su polioksitipskog karaktera, jer se količina kisika u njima kreće od oko 3,5 do 9 ccm/1.
Životne zajednice na sedrenim slapovima pokazuju veliku dinamičnost u razvoju. Najprimitivniji oblici životnih zajednica su hidrofiti, npr. alge, uglavnom neke cijanoficeje. Uz njih na takvim staništima često nalazimo i dijatomeje. Zbog prozračivanja na tim se mjestima taloži sve više sedre, koju te biljke zadržavaju i na taj način omogućuju rast sedrenih naslaga. Kako su to redovito jako osvijetljena mjesta, na njih se ubrzo u vrlo velikim množinama naseli mahovina Cinclidotus aquaticus, koja još jače ubrzava rast sedrenih tvorevina. Jačim rastom barijerice pojavljuju se nova staništa, i to najprije ispod sedrenih brada, gdje nastaju jako zasjenjena staništa, u kojima se razvijaju biljke oligofotnog tipa. Na površinskom pak dijelu razvija se postepeno viša vegetacija, koja stvara zasjenjena staništa, gdje se razvija i posebna sedrotvorna vegetacija sjene. Taj razvoj vegetacije prate mnogobrojne životinjske vrste iz skupina Ephemerida, Trichoptera, Amphipoda i dr.
Na kraju su date glavne značajke života na sedrenim slapovima, u kojima je ponovo istaknuto pod kakvim fizičko-kemijskim i biološkim uvjetima žive organizmi na tim staništima.
Keywords
Hrčak ID:
152806
URI
Publication date:
31.12.1962.
Visits: 1.849 *