hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Životni uvjeti na sedrenim slapovima krskih voda u Jugoslaviji

Ivo Matoničkin ; Hrvatska
Zlatko Pavletić ; Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (843 KB) str. 175-198 preuzimanja: 400* citiraj
APA 6th Edition
Matoničkin, I. i Pavletić, Z. (1962). Životni uvjeti na sedrenim slapovima krskih voda u Jugoslaviji. Acta Botanica Croatica, 20-21 (1), 175-198. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/152806
MLA 8th Edition
Matoničkin, Ivo i Zlatko Pavletić. "Životni uvjeti na sedrenim slapovima krskih voda u Jugoslaviji." Acta Botanica Croatica, vol. 20-21, br. 1, 1962, str. 175-198. https://hrcak.srce.hr/152806. Citirano 04.12.2021.
Chicago 17th Edition
Matoničkin, Ivo i Zlatko Pavletić. "Životni uvjeti na sedrenim slapovima krskih voda u Jugoslaviji." Acta Botanica Croatica 20-21, br. 1 (1962): 175-198. https://hrcak.srce.hr/152806
Harvard
Matoničkin, I., i Pavletić, Z. (1962). 'Životni uvjeti na sedrenim slapovima krskih voda u Jugoslaviji', Acta Botanica Croatica, 20-21(1), str. 175-198. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/152806 (Datum pristupa: 04.12.2021.)
Vancouver
Matoničkin I, Pavletić Z. Životni uvjeti na sedrenim slapovima krskih voda u Jugoslaviji. Acta Botanica Croatica [Internet]. 1962 [pristupljeno 04.12.2021.];20-21(1):175-198. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/152806
IEEE
I. Matoničkin i Z. Pavletić, "Životni uvjeti na sedrenim slapovima krskih voda u Jugoslaviji", Acta Botanica Croatica, vol.20-21, br. 1, str. 175-198, 1962. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/152806. [Citirano: 04.12.2021.]

Sažetak
Ekološki uvjeti na staništima sedrenih slapova znatno se razlikuju od ekoloških uvjeta u ostalim slatkim vodama. Zbog specifičnosti životnih uvjeta u biotopima takve vrste, životne zajednice su izgrađene od određenih biljnih i životinjskih vrsta, koje su prilagođene na te specifične životne uvjete. Od ekoloških faktora ispitali smo fizičko-kemijske i biološke uvjete žvota. Fizička svojstva vode, kao što su temperatura i brzina, i kemijska svojstva, kao što su alkalitet, količina kisika i slobodne ugljične kiseline, ispitivani su u odnosu na žive organizme.
Temperatura je jedan od značajnijih faktora u našim krškim vodama, jer voda s temperaturom preko 14°C, pri povoljnom alkalitetu, omogućuje taloženje sedre i time stvara posebne životne zajednice. U ljetno doba izmjerene su temperature vode od oko 9 do 23°C, ali su pretežno bile uvijek iznad temperaturne granice taloženja karbonata. U zimskim mjesecima temperature vode bile su pretežno nepovoljne za taložne procese sedre.
U odnosu na svjetlo ustanovili smo dvije vrste staništa na površinskim dijelovima slapova. Jako osvijetljeni slapovi, koji su se nalazili na nižem stupnju razvoja, bili su naseljeni životnim zajednicama svjetla, a slabije osvijetljeni slapovi imali su optimalnije uvjete za razvoj sedro- tvorne vegetacije i na njima je bila razvijena posebna vegetacija, uglavnom jako kalcificirana, što nije pružalo povoljne uvjete za jači razvoj životinjskog svijeta.
Brzine vode su se kretale između 0,5 do 3,5 m/sek. Samo na pojedinim mjestima ustanovljene su veće brzine vode. Najpovoljnija brzina za razvoj organizama koji nastanjuju ova staništa je između 0,5 i 1.5 m/'sek.
Alkalitet u svim istraživanim vodama iznosi između 2,8 i 5,2, što je vrlo povoljno za odvijanje taložnih procesa. Konstatirano je da vrijednost alkaliteta opada u nizvodnom pravcu, što se dovodi u vezu s gubitkom karbonata u procesu taloženja. Iznimku u tom pogledu čine rijeke, koje u čitavom svom toku primaju druge vode više alkalitetne vrijednosti, ili u kojima zbog nepovoljnih temperaturnih prilika ne nastaje proces taloženja.
Istraživane vode su polioksitipskog karaktera, jer se količina kisika u njima kreće od oko 3,5 do 9 ccm/1.
Životne zajednice na sedrenim slapovima pokazuju veliku dinamičnost u razvoju. Najprimitivniji oblici životnih zajednica su hidrofiti, npr. alge, uglavnom neke cijanoficeje. Uz njih na takvim staništima često nalazimo i dijatomeje. Zbog prozračivanja na tim se mjestima taloži sve više sedre, koju te biljke zadržavaju i na taj način omogućuju rast sedrenih naslaga. Kako su to redovito jako osvijetljena mjesta, na njih se ubrzo u vrlo velikim množinama naseli mahovina Cinclidotus aquaticus, koja još jače ubrzava rast sedrenih tvorevina. Jačim rastom barijerice pojavljuju se nova staništa, i to najprije ispod sedrenih brada, gdje nastaju jako zasjenjena staništa, u kojima se razvijaju biljke oligofotnog tipa. Na površinskom pak dijelu razvija se postepeno viša vegetacija, koja stvara zasjenjena staništa, gdje se razvija i posebna sedrotvorna vegetacija sjene. Taj razvoj vegetacije prate mnogobrojne životinjske vrste iz skupina Ephemerida, Trichoptera, Amphipoda i dr.
Na kraju su date glavne značajke života na sedrenim slapovima, u kojima je ponovo istaknuto pod kakvim fizičko-kemijskim i biološkim uvjetima žive organizmi na tim staništima.

Hrčak ID: 152806

URI
https://hrcak.srce.hr/152806

[njemački]

Posjeta: 618 *