Skip to the main content

Preliminary communication

POVRAT INVESTICIJE U LJUDSKI KAPITAL: STUDIJA SLUČAJA NA PRIMJERU REDOVITIH STUDENATA EKONOMIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Ljerka Cerović orcid id orcid.org/0000-0002-0492-7650 ; University of Rijeka, Faculty of economics
Ivan Rubinić orcid id orcid.org/0000-0003-3352-3898 ; Faculty of Law, University of Rijeka
Robert Matić ; Administrative department for asset management and general aff airs in the Primorje-Gorski Kotar County


Full text: croatian pdf 258 Kb

page 27-43

downloads: 1.280

cite


Abstract

Sa stajališta suvremenih ekonomskih aktera, ulaganje u obrazovanje općenito, s posebnim naglaskom na visokoškolsko obrazovanje predstavlja kapitalnu investiciju koja postaje jedan od temeljnih čimbenika suvremenih gospodarstava utemeljenih na znanju. Pri investiranju u konvencionalnom smislu, agent u odnos stavlja očekivane troškove i koristi, u skladu s njima ocjenjuje uspješnost projekta te odlučuje o plasmanu kapitala. No, prilikom investicije u ljudski kapital nerijetko dolazi do zanemarivanja ekonomske isplativosti što, s obzirom na to da je riječ o dugoročnom ulaganju koje počinje nositi koristi nakon više od jednog desetljeća, ima značajne implikacije u procjeni rizičnosti te posljedično uspješnosti
investicije. U skladu s navedenim, u radu se analiziraju troškovi investicije u obrazovanje, očekivane koristi, oportunitetni trošak („propušteni“ dohodak) te vrijeme potrebno da se investicija isplati. Istraživanje se provelo na redovitim studentima ekonomskih fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Investicija u visokoškolsko obrazovanje evaluirana je s obzirom na njezin dugoročni ishod, uz temeljno istraživačko pitanje hoće li potencijalne
koristi u obliku povećanih dohodaka u budućnosti premašiti troškove inicijalne investicije i propuštene alternative.
Rezultati analize pokazali su da je promatrana investicija u visokoškolsko obrazovanje isplativa. Vrijeme povrata investicije za studente koji primaju državnu subvenciju (ne plaćaju trošak školarine) iznosi 9,1 godinu, dok za studente koji plaćaju tržišnu cijenu školarine vrijeme povrata iznosi 10,0 godina. Uz pretpostavku da student nakon završetka srednje škole (u dobi od 20 godina) upiše fakultet, investiciju će u potpunosti isplatiti kada navrši 34, odnosno 35 godina (u skladu s ograničenjima modela). Ispravnost modela se testirala na primjeru iz prakse zaposlenih u javnim službama.
Konkretan slučaj, uz minimalna odstupanja, potvrdio je pretpostavku isplativosti ulaganja kao i važnost te nužnost obrazovanja u životu suvremenih ekonomskih aktera, kao temeljnu hipotezu rada.

Keywords

ljudski kapital; visokoškolsko obrazovanje; ekonomski fakulteti u Republici Hrvatskoj; troškovi i koristi obrazovanja; vrijeme povrata u obrazovanje

Hrčak ID:

170731

URI

https://hrcak.srce.hr/170731

Publication date:

15.12.2016.

Article data in other languages: english

Visits: 2.357 *