Original scientific paper

https://doi.org/10.15378/1848-9540.2016.39.01

Standardizacija hrvatskog jezika i stvaranje nacionaliziranih političkih subjekata kroz jezik? Pogled iz očišta društvenih i humanističkih znanosti

Andrew Hodges orcid.org/0000-0002-4505-7794 ; Center for Advanced Studies – Southeast Europe (CAS SEE), Rijeka, Croatia
Amelia Abercrombie ; Department of Social Anthropology, University of Manchester, Manchester, United Kingdom
Marina Balažev orcid.org/0000-0002-6241-4343 ; Ministry of Science and Education of the Republic of Croatia, Zagreb, Croatia
James Costa orcid.org/0000-0002-2317-2804 ; Department of Linguistics / LACITO Research Laboratory (UMR CNRS 7107), Université Sorbonne Paris Cité, Paris, France
Mate Kapović orcid.org/0000-0001-7938-4323 ; Department of Linguistics, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Jelena Marković orcid.org/0000-0002-7436-6190 ; Institute of Ethnology and Folklore Research, Zagreb, Croatia
Tanja Petrović orcid.org/0000-0001-8105-8797 ; Institute of Culture and Memory Studies, Research Centre of the Slovenian Academy of Sciences and Arts, Ljubljana, Slovenia
Ivana Spasić orcid.org/0000-0002-4645-1160 ; Department of Sociology, Faculty of Philosophy, University of Belgrade, Belgrade, Srbia

Abstract

Ovaj se rad bavi jezičnom politikom i društvenim promjenama koje su se dogodile u Hrvatskoj za vrijeme i nakon rata koji je trajao od 1991. do 1995. godine. Počinjem opisom povijesne pozadine, rata i devedesetih godina 20. stoljeća, koje je obilježila velika količina jezičnog purizma i preskriptivizma u Hrvatskoj te stvaranje postjugoslavenskih država u kojima je pripadanje naciji predstavljalo ključ za definiranje državljanstva. Istraživanjem odnosa između promjena u jezičnom i društvenom poretku, problematiziram više tema. Tvrdim da je zakonski okvir prava manjinskog jezika osnažio i legitimizirao nacionalistički imaginarij, stvarajući daljnje društvene podjele i učvršćujući hijerarhije koje među nacionalnim kategorijama promoviraju određeni nacionalisti. Iz tog razloga, tvrdim da nekritičko odobravanje ili promoviranje lingvističke različitosti mogu biti opasni. Nadalje, u aktivističko-antropološkom smislu, razlažem moguće razloge zbog kojih su znanstvenici društvenih i humanističkih znanosti rijetko sudjelovali u sociolingvističkim raspravama koje se tiču novog hrvatskog standardnog jezika. Tvrdim da bi takvim raspravama u znatnoj mjeri doprinijelo sudjelovanje znanstvenika humanističkih i društvenih znanosti, jer bi se stvorila veza između sociolingvistike i ostalih grana humanističkih i društvenih znanosti te bi se tako odmaknuli od, prema mojem sudu problematične, politike usredotočene na "identitet".

Keywords

jezična politika; aktivizam; lingvistička antropologija; Hrvatska

Hrčak ID:

170999

URI

https://hrcak.srce.hr/170999

Publication date:

21.12.2016.

Article data in other languages: english

Visits: 3.513 *