Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.15378/1848-9540.2016.39.01

Standardizacija hrvatskog jezika i stvaranje nacionaliziranih političkih subjekata kroz jezik? Pogled iz očišta društvenih i humanističkih znanosti

Andrew Hodges orcid id orcid.org/0000-0002-4505-7794 ; Centar za napredne studije – jugoistočna Europa, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
Amelia Abercrombie ; Department of Social Anthropology, University of Manchester, Manchester, United Kingdom
Marina Balažev orcid id orcid.org/0000-0002-6241-4343 ; Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Zagreb, Hrvatska
James Costa orcid id orcid.org/0000-0002-2317-2804 ; Department of Linguistics / LACITO Research Laboratory (UMR CNRS 7107), Université Sorbonne Paris Cité, Paris, France
Mate Kapović orcid id orcid.org/0000-0001-7938-4323 ; Odsjek za lingvistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Jelena Marković orcid id orcid.org/0000-0002-7436-6190 ; Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Hrvatska
Tanja Petrović orcid id orcid.org/0000-0001-8105-8797 ; Institut za kulturalne studije i studije sećanja, Naučnoistraživački centar Slovenačke akademije nauka i umetnosti (ZRC SAZU), Ljubljana, Slovenija
Ivana Spasić orcid id orcid.org/0000-0002-4645-1160 ; Odeljenje za sociologiju, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, Srbija


Puni tekst: hrvatski pdf 684 Kb

str. 46-91

preuzimanja: 771

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 684 Kb

str. 3-45

preuzimanja: 613

citiraj


Sažetak

Ovaj se rad bavi jezičnom politikom i društvenim promjenama koje su se dogodile u Hrvatskoj za vrijeme i nakon rata koji je trajao od 1991. do 1995. godine. Počinjem opisom povijesne pozadine, rata i devedesetih godina 20. stoljeća, koje je obilježila velika količina jezičnog purizma i preskriptivizma u Hrvatskoj te stvaranje postjugoslavenskih država u kojima je pripadanje naciji predstavljalo ključ za definiranje državljanstva. Istraživanjem odnosa između promjena u jezičnom i društvenom poretku, problematiziram više tema. Tvrdim da je zakonski okvir prava manjinskog jezika osnažio i legitimizirao nacionalistički imaginarij, stvarajući daljnje društvene podjele i učvršćujući hijerarhije koje među nacionalnim kategorijama promoviraju određeni nacionalisti. Iz tog razloga, tvrdim da nekritičko odobravanje ili promoviranje lingvističke različitosti mogu biti opasni. Nadalje, u aktivističko-antropološkom smislu, razlažem moguće razloge zbog kojih su znanstvenici društvenih i humanističkih znanosti rijetko sudjelovali u sociolingvističkim raspravama koje se tiču novog hrvatskog standardnog jezika. Tvrdim da bi takvim raspravama u znatnoj mjeri doprinijelo sudjelovanje znanstvenika humanističkih i društvenih znanosti, jer bi se stvorila veza između sociolingvistike i ostalih grana humanističkih i društvenih znanosti te bi se tako odmaknuli od, prema mojem sudu problematične, politike usredotočene na "identitet".

Ključne riječi

jezična politika, aktivizam, lingvistička antropologija, Hrvatska

Hrčak ID:

170999

URI

https://hrcak.srce.hr/170999

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.923 *