Original scientific paper

Grafetičke posebnosti tekstova istočne grane hrvatskoga glagoljaštva

Mateo Žagar

Abstract

U cjelini, imajući na umu stanje na grafetičkim razinama koje smo ovdje ocrtali, pogotovu u pogledu linijske organizacije / slovne koordinacije (sa svim posljedicama što to izaziva) i poštovanja načela scriptura continua, pokazuje se dokumentiranijim kako nije opravdano sve najstarije hrvatskoglagoljske fragmente poredati u jedan niz i među njima tražiti jedinstven redoslijed, ma koliko on ne bi pretendirao da bude apsolutan, što je dosad prevladavalo u hrvatskoj filologiji. Očigledno je kako su u XII. st. (ostanemo li pri takvu datiranju) na povijesnom hrvatskom prostoru supostojala dva kruga (krila) glagoljičke pismenosti, bez sumnje u komunikaciji, ali s prevladavajućim vlastitim razvojem i vlastitom standardizacijom. Zapadni, koji je imao bogatu budućnost i koji je u XIII. st. proveo golemu reformu na načelima koja su bila barem jedno stoljeće ili dva starija, bio je izvorno više orijentiran na komunikaciju sa sjeverom (na što upućuje snažna veza, i u grafetičkom pogledu, s Kij i Pra), a istok s kontaktnom bugarsko-makedonsko-srpskom pismenošću – glagoljičkom i ćiriličkom. S druge strane, suvremeno poimanje nacionalne (pismovne) kulture, koja ne mora biti centripetalno
organizirana, monolitno i kohezivno razvijena, koja dopušta da kasnije ustanovljene kategorije reflektiramo u prošlost (no uz upozorenje kako često isključivost to može demantirati), ne dopušta sumnju u cjelovitost nacionalno fiološkoga korpusa.

Keywords

glagoljica; staroslavenski jezik; hrvatska redakcija staroslavenskoga jezika; Grškovićev odlomak apostola; Mihanovićev odlomak apostola

Hrčak ID:

22394

URI

https://hrcak.srce.hr/22394

Publication date:

29.3.2008.

Article data in other languages: english

Visits: 2.836 *