hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Grafetičke posebnosti tekstova istočne grane hrvatskoga glagoljaštva

Mateo Žagar

Puni tekst: hrvatski, pdf (356 KB) str. 695-708 preuzimanja: 720* citiraj
APA 6th Edition
Žagar, M. (2008). Grafetičke posebnosti tekstova istočne grane hrvatskoga glagoljaštva. Slovo, (56-57), 695-708. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/22394
MLA 8th Edition
Žagar, Mateo. "Grafetičke posebnosti tekstova istočne grane hrvatskoga glagoljaštva." Slovo, vol. , br. 56-57, 2008, str. 695-708. https://hrcak.srce.hr/22394. Citirano 30.11.2020.
Chicago 17th Edition
Žagar, Mateo. "Grafetičke posebnosti tekstova istočne grane hrvatskoga glagoljaštva." Slovo , br. 56-57 (2008): 695-708. https://hrcak.srce.hr/22394
Harvard
Žagar, M. (2008). 'Grafetičke posebnosti tekstova istočne grane hrvatskoga glagoljaštva', Slovo, (56-57), str. 695-708. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/22394 (Datum pristupa: 30.11.2020.)
Vancouver
Žagar M. Grafetičke posebnosti tekstova istočne grane hrvatskoga glagoljaštva. Slovo [Internet]. 2008 [pristupljeno 30.11.2020.];(56-57):695-708. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/22394
IEEE
M. Žagar, "Grafetičke posebnosti tekstova istočne grane hrvatskoga glagoljaštva", Slovo, vol., br. 56-57, str. 695-708, 2008. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/22394. [Citirano: 30.11.2020.]

Sažetak
U cjelini, imajući na umu stanje na grafetičkim razinama koje smo ovdje ocrtali, pogotovu u pogledu linijske organizacije / slovne koordinacije (sa svim posljedicama što to izaziva) i poštovanja načela scriptura continua, pokazuje se dokumentiranijim kako nije opravdano sve najstarije hrvatskoglagoljske fragmente poredati u jedan niz i među njima tražiti jedinstven redoslijed, ma koliko on ne bi pretendirao da bude apsolutan, što je dosad prevladavalo u hrvatskoj filologiji. Očigledno je kako su u XII. st. (ostanemo li pri takvu datiranju) na povijesnom hrvatskom prostoru supostojala dva kruga (krila) glagoljičke pismenosti, bez sumnje u komunikaciji, ali s prevladavajućim vlastitim razvojem i vlastitom standardizacijom. Zapadni, koji je imao bogatu budućnost i koji je u XIII. st. proveo golemu reformu na načelima koja su bila barem jedno stoljeće ili dva starija, bio je izvorno više orijentiran na komunikaciju sa sjeverom (na što upućuje snažna veza, i u grafetičkom pogledu, s Kij i Pra), a istok s kontaktnom bugarsko-makedonsko-srpskom pismenošću – glagoljičkom i ćiriličkom. S druge strane, suvremeno poimanje nacionalne (pismovne) kulture, koja ne mora biti centripetalno
organizirana, monolitno i kohezivno razvijena, koja dopušta da kasnije ustanovljene kategorije reflektiramo u prošlost (no uz upozorenje kako često isključivost to može demantirati), ne dopušta sumnju u cjelovitost nacionalno fiološkoga korpusa.

Ključne riječi
glagoljica; staroslavenski jezik; hrvatska redakcija staroslavenskoga jezika; Grškovićev odlomak apostola; Mihanovićev odlomak apostola

Hrčak ID: 22394

URI
https://hrcak.srce.hr/22394

[engleski]

Posjeta: 1.217 *