Original scientific paper
Globalno zatopljenje, klimatske promjene, učinak na krpelje i krpeljom prenosive patogene
Ljiljana Mišić-Majerus
; OB Dr.T.Bardek, Koprivnica
Ksenija Zaninović
; Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb
Vesna Cmrk-Kadija
; Agrometeorološka postaja, Koprivnica
Oktavija Đaković-Rode
orcid.org/0000-0001-8023-4314
; Klinika za infektivne bolesti Dr.Fran Mihaljević, Zagreb
Abstract
U posljednjih nekoliko desetljeća suočeni smo s progresivnim globalnim zatopljenjem uzrokovanim prekomjernom koncentracijom stakleničkih plinova u atmosferi zbog ljudske aktivnosti. Globalno zatopljenje uzrokuje i široki raspon posljedica na ljudsko zdravlje, uključujući i promjene u širenju krpeljom prenosivih patogena. Vremenske i prostorne promjene temperature, oborine i vlaga imaju s velikom vjerojatnošću značajan učinak na biologiju i ekologiju krpelja-vektora, domaćina na kojem se krpelji hrane te mogućnost ransmisije uzročnika bolesti. Osnovni cilj ovog rada je ispitati i utvrditi imaju li promjene temperature učinak na sezonsku i prostornu raspodjelu krpeljnog meningoencefalitisa (KME) te kliničke osobitosti bolesti na području Koprivničko-križevačke županije. Retrospektivno smo prikupili i obradili demografske, epidemiološke i kliničke pokazatelje bolesnika, koji su zbog KME liječeni u Djelatnosti za infektivne bolesti Opće bolnice »Dr. Tomislav Bardek« u Koprivnici od 1979. do 2007. godine. Bolesnike smo ovisno o godini hospitalizacije radi mogućnosti uspoređivanja podataka raspodijelili u tri skupine: prva obuhvaća bolesnike od 1979. do 1988. godine, druga od 1989. do 1998. godine i tre}a od 1999. do 2007. godine. Temperatura zraka mjerena je na Meteorološkoj postaji Koprivnica koja se nalazi u mreži postaja Državnog hidrometeorološkog zavoda. Dijagnozu KME temeljimo na prisutnosti pleocitoze u lumbalnome likvoru (>5×106 stanica/litru) i prisutnosti specifičnih serumskih IgM, ili serokonverziji IgG protutijela, dva temeljna kriterija za uključivanje u studiju. Za dokaz serumskih protutijela koristio se enzimski imunotest (ELISA), a do njegovog uvođenja, test reakcije vezanja komplementa (RVK). Kriterij za isključivanje iz studije bili su bolesnici s pridruženom svježom infekcijom Borrelia burgdorfer sensi lato (BBSL). Tijekom provedenog istraživanja svježu infekciju virusom KME dokazali smo u 654 bolesnika, u dobi od 2 do 83 godine. Prevladava muški spol. U prvom desetljeću istraživanja oboljela su 304, u drugom 260, a u trećem 90 bolesnika. Bolest je (s izuzetkom siječnja) prisutna tijekom čitave godine, s najvećom incidencijom u lipnju i srpnju. Prvo promatrano desetljeće bilježi najveću incidenciju, dok se u posljednjem više od tri puta smanjila. U prvom desetljeću maksimum incidencije KME je u ljetnim, a minimum u zimskim mjesecima. Tijekom drugog desetljeća uočavamo izraziti pomak maksimuma incidencije prema proljetnim mjesecima. Jesenski mjeseci bilježe blagi porast, a u zimskim se incidencija više nego udvostručila. Obilježje trećeg promatranog razdoblja je značajan porast incidencije u jesenskim i zimskim mjesecima. U analiziranom razdoblju temperatura zraka prosječno je rasla 0,5 °C/10 godina. Povećanje temperature zraka bilježimo u svim mjesecima, osim u rujnu i prosincu. Najveće povećanje uočavamo u veljači i studenom, iako ni u ostalim mjesecima ona nisu zanemariva. Povećanje incidencije KME u proljetnim mjesecima i mjesecu listopadu, koju bilježimo tijekom posljednja dva promatrana razdoblja, može se povezati s povećnjem temperature u tim mjesecima. Ispitujući raspodjelu naših bolesnika prema mjestu prebivališta uočavamo sve izrazitiji pad incidencije na križevačkom području te sve učestaliji porast u nizinskim područjima naše županije. Klinički simptomi/znakovi bolesti su ostali isti. Promijenili su se klinički oblici – u prvom desetljeću prevladava aseptički meningitis, a u posljednja dva meningoencefalitis i meningoencefalomijelitis. Rezultati našeg dugogodišnjeg istraživanja pokazuju značajne promjene koje su se dogodile u sezonskoj i prostornoj raspodjeli bolesnika s KME, kliničkim oblicima bolesti. Učinak uočenih promjena, prvenstveno povećanje temperature zraka, naročito u jesenskom i zimskom razdoblju, bez obzira da li su one posljedica čovjekove aktivnosti, su važan, ali vjerojatno tek samo jedan u nizu znanih i neznanih čimbenika odgovornih za ove novonastale promjene u incidenciji KME na području Koprivničko-Križevačke županije.
Keywords
klimatske promjene; krpelji; krpeljom prenosivi patogeni
Hrčak ID:
30493
URI
Publication date:
3.6.2008.
Visits: 4.412 *