hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Globalno zatopljenje, klimatske promjene, učinak na krpelje i krpeljom prenosive patogene

Ljiljana Mišić-Majerus ; OB Dr.T.Bardek, Koprivnica
Ksenija Zaninović ; Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb
Vesna Cmrk-Kadija ; Agrometeorološka postaja, Koprivnica
Oktavija Đaković-Rode   ORCID icon orcid.org/0000-0001-8023-4314 ; Klinika za infektivne bolesti Dr.Fran Mihaljević, Zagreb

Puni tekst: hrvatski, pdf (186 KB) str. 61-68 preuzimanja: 594* citiraj
APA 6th Edition
Mišić-Majerus, Lj., Zaninović, K., Cmrk-Kadija, V. i Đaković-Rode, O. (2008). Globalno zatopljenje, klimatske promjene, učinak na krpelje i krpeljom prenosive patogene. Infektološki glasnik, 28 (2), 61-68. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/30493
MLA 8th Edition
Mišić-Majerus, Ljiljana, et al. "Globalno zatopljenje, klimatske promjene, učinak na krpelje i krpeljom prenosive patogene." Infektološki glasnik, vol. 28, br. 2, 2008, str. 61-68. https://hrcak.srce.hr/30493. Citirano 16.09.2019.
Chicago 17th Edition
Mišić-Majerus, Ljiljana, Ksenija Zaninović, Vesna Cmrk-Kadija i Oktavija Đaković-Rode. "Globalno zatopljenje, klimatske promjene, učinak na krpelje i krpeljom prenosive patogene." Infektološki glasnik 28, br. 2 (2008): 61-68. https://hrcak.srce.hr/30493
Harvard
Mišić-Majerus, Lj., et al. (2008). 'Globalno zatopljenje, klimatske promjene, učinak na krpelje i krpeljom prenosive patogene', Infektološki glasnik, 28(2), str. 61-68. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/30493 (Datum pristupa: 16.09.2019.)
Vancouver
Mišić-Majerus Lj, Zaninović K, Cmrk-Kadija V, Đaković-Rode O. Globalno zatopljenje, klimatske promjene, učinak na krpelje i krpeljom prenosive patogene. Infektološki glasnik [Internet]. 2008 [pristupljeno 16.09.2019.];28(2):61-68. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/30493
IEEE
Lj. Mišić-Majerus, K. Zaninović, V. Cmrk-Kadija i O. Đaković-Rode, "Globalno zatopljenje, klimatske promjene, učinak na krpelje i krpeljom prenosive patogene", Infektološki glasnik, vol.28, br. 2, str. 61-68, 2008. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/30493. [Citirano: 16.09.2019.]

Sažetak
U posljednjih nekoliko desetljeća suočeni smo s progresivnim globalnim zatopljenjem uzrokovanim prekomjernom koncentracijom stakleničkih plinova u atmosferi zbog ljudske aktivnosti. Globalno zatopljenje uzrokuje i široki raspon posljedica na ljudsko zdravlje, uključujući i promjene u širenju krpeljom prenosivih patogena. Vremenske i prostorne promjene temperature, oborine i vlaga imaju s velikom vjerojatnošću značajan učinak na biologiju i ekologiju krpelja-vektora, domaćina na kojem se krpelji hrane te mogućnost ransmisije uzročnika bolesti. Osnovni cilj ovog rada je ispitati i utvrditi imaju li promjene temperature učinak na sezonsku i prostornu raspodjelu krpeljnog meningoencefalitisa (KME) te kliničke osobitosti bolesti na području Koprivničko-križevačke županije. Retrospektivno smo prikupili i obradili demografske, epidemiološke i kliničke pokazatelje bolesnika, koji su zbog KME liječeni u Djelatnosti za infektivne bolesti Opće bolnice »Dr. Tomislav Bardek« u Koprivnici od 1979. do 2007. godine. Bolesnike smo ovisno o godini hospitalizacije radi mogućnosti uspoređivanja podataka raspodijelili u tri skupine: prva obuhvaća bolesnike od 1979. do 1988. godine, druga od 1989. do 1998. godine i tre}a od 1999. do 2007. godine. Temperatura zraka mjerena je na Meteorološkoj postaji Koprivnica koja se nalazi u mreži postaja Državnog hidrometeorološkog zavoda. Dijagnozu KME temeljimo na prisutnosti pleocitoze u lumbalnome likvoru (>5×106 stanica/litru) i prisutnosti specifičnih serumskih IgM, ili serokonverziji IgG protutijela, dva temeljna kriterija za uključivanje u studiju. Za dokaz serumskih protutijela koristio se enzimski imunotest (ELISA), a do njegovog uvođenja, test reakcije vezanja komplementa (RVK). Kriterij za isključivanje iz studije bili su bolesnici s pridruženom svježom infekcijom Borrelia burgdorfer sensi lato (BBSL). Tijekom provedenog istraživanja svježu infekciju virusom KME dokazali smo u 654 bolesnika, u dobi od 2 do 83 godine. Prevladava muški spol. U prvom desetljeću istraživanja oboljela su 304, u drugom 260, a u trećem 90 bolesnika. Bolest je (s izuzetkom siječnja) prisutna tijekom čitave godine, s najvećom incidencijom u lipnju i srpnju. Prvo promatrano desetljeće bilježi najveću incidenciju, dok se u posljednjem više od tri puta smanjila. U prvom desetljeću maksimum incidencije KME je u ljetnim, a minimum u zimskim mjesecima. Tijekom drugog desetljeća uočavamo izraziti pomak maksimuma incidencije prema proljetnim mjesecima. Jesenski mjeseci bilježe blagi porast, a u zimskim se incidencija više nego udvostručila. Obilježje trećeg promatranog razdoblja je značajan porast incidencije u jesenskim i zimskim mjesecima. U analiziranom razdoblju temperatura zraka prosječno je rasla 0,5 °C/10 godina. Povećanje temperature zraka bilježimo u svim mjesecima, osim u rujnu i prosincu. Najveće povećanje uočavamo u veljači i studenom, iako ni u ostalim mjesecima ona nisu zanemariva. Povećanje incidencije KME u proljetnim mjesecima i mjesecu listopadu, koju bilježimo tijekom posljednja dva promatrana razdoblja, može se povezati s povećnjem temperature u tim mjesecima. Ispitujući raspodjelu naših bolesnika prema mjestu prebivališta uočavamo sve izrazitiji pad incidencije na križevačkom području te sve učestaliji porast u nizinskim područjima naše županije. Klinički simptomi/znakovi bolesti su ostali isti. Promijenili su se klinički oblici – u prvom desetljeću prevladava aseptički meningitis, a u posljednja dva meningoencefalitis i meningoencefalomijelitis. Rezultati našeg dugogodišnjeg istraživanja pokazuju značajne promjene koje su se dogodile u sezonskoj i prostornoj raspodjeli bolesnika s KME, kliničkim oblicima bolesti. Učinak uočenih promjena, prvenstveno povećanje temperature zraka, naročito u jesenskom i zimskom razdoblju, bez obzira da li su one posljedica čovjekove aktivnosti, su važan, ali vjerojatno tek samo jedan u nizu znanih i neznanih čimbenika odgovornih za ove novonastale promjene u incidenciji KME na području Koprivničko-Križevačke županije.

Ključne riječi
klimatske promjene; krpelji; krpeljom prenosivi patogeni

Hrčak ID: 30493

URI
https://hrcak.srce.hr/30493

[engleski]

Posjeta: 1.333 *