Conference paper
Isus Krist - središnji sadržaj apostolske kerigme (2)
Marinko Vidović
Abstract
Polazeći od tvrdnje da kerigmatski ili navještajni karakter određuje cjelokupno pisanje novozavjetnih pisaca, autor se ovdje bavi istraživanjem kerigme u Djelima apostolskim, koja najočitije i najjasnije dolazi do izražaja u apostolskim govorima, koji su, po svjedočanstvu većine egzegeta, Lukina tvorevina i glavni nosioci njegove teološke misli u Djelima.
Oblik i sadržaj kerigme općenito ovisi o književnoj vrsti kao prijenosniku poruke. Djela su posebna povijesno-teološka književna vrsta, koja kerigmatizira tradicije o Isusu, donosi ih i tumači u obliku kratkih vjeroispovijesnih formula i svjedočanstava.
Temeljni sadržaj kerigmatskog navještaja čini Isusovo pashalno otajstvo, te očitovanje Uskrsloga i Proslavljenoga ovjerovljenim svjedocima, što se vidi, doživljava i tumači kao spasenjski događaj. Kerigmatski navještaj kao postuskrsni naslanja se na preduskrsni navještaj o Kraljevstvu, s time da se sada, umjesto o Kraljevstvu, govori o Uskrslom i Proslavljenom Isusu, o njegovom gospodstvu. Kao takva, kerigma je uvijek kristološki obojena i usmjerena, a u temelju svih njezinih vrednovanja i izričaja stoji vjera, koja spaja povijest i metapovijest, događaj i eshatološko-teološko tumačenje događaja. Kerigmatski govor predstavlja skicu Kristovog lika, budeći i potičući odluku vjere u onima koji je još nisu donijeli.
Kerigmatski navještaj niče iz života za život. Prethodi mu neki značajan i običnom promatraču neuobičajen događaj, koji izaziva reakcije kod nazočnih, te one postaju prigodom navještaja kristološke kerigme kao izlaganja i tumačenja dogođenoga.
Glavni sadržajni elementi kristološke kerigme kakva izranja iz apostolskih govora u Djelima su sljedeći: 1. Isusov život i smrt u perspektivi njegove teocentrične usmjerenosti, odgovora na Božji spasenjski plan i potke za kontrastnu kristologiju; 2. Uskrsnuće kao, po svjedočanstvu apostola, očitovanje Božjega gospodstva u osobi Isusa iz Nazareta, koji je od Boga potvrđen u osobi i djelu i koji je nazočan u povijesti kao Kyrios i Xristos; 3. Kristovo mesijansko, sadašnje gospodstvo kao spasenjsko djelo, koje izražava ostvarenje Božjih obećanja, punina kojih će se dogoditi u Paruziji; 4. Poziv na obraćenje, odnosno k vjeri u Krista, kojega su ljudi odbacili, ali kojega je Bog potvrdio; 5. Iščekivanje Paruzije kao usmjerenost proslavljenome Kristu, koji će se na koncu vremena očitovati kao sudac živih i mrtvih.
U zaključku auktor daje kratak pregled povijesnog rasta kristološke kerigme, kristoloških izričaja, koji, svaki na svoj način, pokušavaju odgovoriti na pitanje: Tko je Krist? I Luka, pisac Evanđelja i Djela, odgovara na ovo pitanje: Krist je novi prorok, novi Mojsije, koji ostvaruje izlazak prema zemlji obećanja; On je Božji pomazanik i Gospodin povijesti. U njemu Bog objavljuje svoju spasiteljsku slavu, koja iz smrti vodi u život.
Keywords
Isus; kristologija; kerigma; apostoli; navještaj vjere; prvo kršćanstvo; Djela apostolska; govori
Hrčak ID:
338051
URI
Publication date:
24.6.1996.
Visits: 143 *