Alegorizacija u Marijinim mirakulima kao znak „nove osjećajnosti” srednjega vijeka

Dizdar, Ivana

doi:10.15291/csi.4896

Croatica et Slavica Iadertina, Vol. 21. No. 2., 2025.

Original scientific paper

https://doi.org/10.15291/csi.4896

Alegorizacija u Marijinim mirakulima kao znak „nove osjećajnosti” srednjega vijeka

Ivana Dizdar orcid.org/0000-0002-3016-9144 ; Faculty of Humanities and Social Sciences in Split, Split, Croatia *

* Corresponding author.

Full text: croatian pdf 429 Kb

page 211-245

downloads: 128

cite

APA 6th Edition

Dizdar, I. (2025). Alegorizacija u Marijinim mirakulima kao znak „nove osjećajnosti” srednjega vijeka. Croatica et Slavica Iadertina, 21. (2.), 211-245. https://doi.org/10.15291/csi.4896

MLA 8th Edition

Dizdar, Ivana. "Alegorizacija u Marijinim mirakulima kao znak „nove osjećajnosti” srednjega vijeka." Croatica et Slavica Iadertina, vol. 21., no. 2., 2025, pp. 211-245. https://doi.org/10.15291/csi.4896. Accessed 12 May 2026.

Chicago 17th Edition

Dizdar, Ivana. "Alegorizacija u Marijinim mirakulima kao znak „nove osjećajnosti” srednjega vijeka." Croatica et Slavica Iadertina 21., no. 2. (2025): 211-245. https://doi.org/10.15291/csi.4896

Harvard

Dizdar, I. (2025). 'Alegorizacija u Marijinim mirakulima kao znak „nove osjećajnosti” srednjega vijeka', Croatica et Slavica Iadertina, 21.(2.), pp. 211-245. https://doi.org/10.15291/csi.4896

Vancouver

Dizdar I. Alegorizacija u Marijinim mirakulima kao znak „nove osjećajnosti” srednjega vijeka. Croatica et Slavica Iadertina [Internet]. 2025 [cited 2026 May 12];21.(2.):211-245. https://doi.org/10.15291/csi.4896

IEEE

I. Dizdar, "Alegorizacija u Marijinim mirakulima kao znak „nove osjećajnosti” srednjega vijeka", Croatica et Slavica Iadertina, vol.21., no. 2., pp. 211-245, 2025. [Online]. https://doi.org/10.15291/csi.4896

Abstract

Rad na tematsko-motivskoj i idejnoj razini analizira priče o Marijinim čudima objavljene u zbirci Mirakuli slavne deve Marije (Senj, 1508.). Prepoznajući alegorijska značenja pojedinih priča i zbirke kao cjeline, reinterpretiraju se mirakuli kao zasebna srednjovjekovna književna vrsta. Time se nastoji afirmirati njihova vrijednost ne samo u okviru pučke teologije i pučko-propovjedne književnosti, već i s obzirom na njihove estetske značajke te novu duhovnost i „novu osjećajnost” srednjega vijeka (termin rabi Dürrigl 2013) potencijalno zanimljivu čitateljima 21. stoljeća. Teorijsku podlogu rada sačinjavaju ponajprije spoznaje iz znanosti o književnosti, i to one koje pojašnjavaju poetičke osobine
mirakula te one koje otkrivaju višeslojnost alegorije. Budući
da alegorija zahvaća druge discipline, poput teologije i biblijske egzegeze, i proizlazi iz njih te da je riječ o Marijinim mirakulima, dijelom će se rad osloniti i na srednjovjekovne te suvremene crkvene dokumente i znanstvene radove o ulozi Blažene Djevice Marije u povijesti spasenja. Cilj je rada u kontekstu novoga srednjovjekovnog poimanja Boga analizirati snagu alegorije kao figure i književne vrste pokazujući da se alegorizacijom kao postupkom pridavanja alegorijskoga značenja spaja etička i estetska komponenta, pa tako ovi kratki tekstovi – dosad percipirani kao primjer naivne, zabavne i pomalo bizarne književnosti nabožnoga karaktera – pokazuju i potencijal za otkrivanje i doživljavanje lijepoga, skladnoga, slikovitoga i domišljatoga književnoumjetničkoga svijeta.