Review article
Prilozi za uvid u jezikoslovna stajališta Ignjata Alojzija Brlića
Ivona Smolčić
; Croaticum - Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Abstract
Hrvatski se jezik u jezičnim priručnicima počeo opisivati početkom 17. stoljeća, no u Slavoniji se ta aktivnost javila otprilike 150 godina poslije, kad je Slavonija postala dio Habsburške Monarhije. Prvim jezikoslovnim djelom u tadašnjoj Slavoniji smatra se naslov Svašta po malo iliti kratko složenje imenah i ričih u ilirski i njemački jezik (1761) autora Blaža Tadijanovića, dok je Matija Antun Reljković bio drugi Slavonac koji je objavio jezični priručnik, naslovljen: Nova slavonska i nimačka gramatika (1767). Grammatik der illyrischen Sprache (1833, 1842, 1850) Ignjata Alojzija Brlića (Brod na Savi, danas Slavonski Brod, 1795 – Cernik kod Nove Gradiške, 1855) pisana je njemačkim jezikom i goticom. Brlić je upamćen i kao kontroverzan jer je u okviru hrvatskog narodnog preporoda bio zagovornik ideje da Hrvati prihvate ćirilicu, no zanimljivo je kako tu praksu nije primijenio na primjeru vlastitog jezikoslovnog priručnika. Brlić je poznat kao nezaobilazna osoba u povijesti hrvatskog jezikoslovlja, a njegov je trag u okvirima nacionalne filologije golem, iako je s današnjeg aspekta nedovoljno valoriziran kao takav.
Keywords
ilirski jezik; Ignjat Alojzije Brlić; gramatika; hrvatski narodni preporod; Zora dalmatinska
Hrčak ID:
345518
URI
Publication date:
31.12.2025.
Visits: 241 *