Original scientific paper

https://doi.org/10.33254/piaz.43.1.5

Arheobotanička analiza antičke luke Barbir (Sukošan) u Hrvatskoj

Petra Petković ; Univeristat Pompeu Fabra, Barcelona, Spain
Sara Essert ; Division of Botany, Department of Biology, Faculty of Science, Zagreb, Croatia
Mladen Pešić ; International Centre for Underwater Archaeology in Zadar, Zadar, Croatia

Abstract

Arheobotanička analiza biljnih ostataka iz antičke (1. – 5. stoljeće) luke Barbir (Sukošan) u Hrvatskoj obuhvatila je 13 uzoraka prikupljenih tijekom 2019. i 2020. godine, iz kojih je izdvojeno 1.260 biljnih makrofosila. Utvrđene su 24 biljne svojte, pri čemu su najzastupljenije bile obična smokva (Ficus carica), morska resa (Cymodocea nodosa), pitoma maslina (Olea europaea), vinova loza (Vitis vinifera ssp. vinifera/sylvestris) i pitomi bor (Pinus pinea). Jestive drvenaste biljke dominiraju skupom nalaza prema broju makrofosila, što odražava važnost višegodišnjih voćnih kultura u lokalnom gospodarstvu i prehrani. Nasuprot tomu, korovne i ruderalne biljke odlikuju se najvećom taksonomskom raznolikošću, iako čine tek manji udio u ukupnom broju nalaza. Usporedba s arheobotaničkim podacima s drugih obalnih nalazišta rimskoga razdoblja diljem jadranske obale i Sredozemlja pokazuje da je skup biljnih ostataka iz luke Barbir karakterističan za rimske luke. Nisu pronađeni ostaci egzotičnih biljnih vrsta, što upućuje na zaključak da, iako arheološki nalazi poput stolnoga i kuhinjskoga posuđa, amfora i staklenih predmeta svjedoče o intenzivnim vezama s talijanskim, sjevernoafričkim i egejskim područjima, botanički zapis ponajprije odražava uporabu lokalnih ili regionalnih biljnih resursa, a ne uvoz prehrambenih biljaka iz udaljenih krajeva.

Keywords

arheobotanika; biljni makrofosili; uzorci iz morskih sedimenata; rimsko razdoblje; jadranska obala

Hrčak ID:

353256

URI

https://hrcak.srce.hr/353256

Publication date:

10.11.2026.

Article data in other languages: english

Visits: 0 *