Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.33254/piaz.43.1.5
Arheobotanička analiza antičke luke Barbir (Sukošan) u Hrvatskoj
Petra Petković
; Univeristat Pompeu Fabra, Barcelona, Spain
Sara Essert
; Botanički zavod, Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, Hrvatska
Mladen Pešić
; Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru, Zadar, Hrvatska
Sažetak
Arheobotanička analiza biljnih ostataka iz antičke (1. – 5. stoljeće) luke Barbir (Sukošan) u Hrvatskoj obuhvatila je 13 uzoraka prikupljenih tijekom 2019. i 2020. godine, iz kojih je izdvojeno 1.260 biljnih makrofosila. Utvrđene su 24 biljne svojte, pri čemu su najzastupljenije bile obična smokva (Ficus carica), morska resa (Cymodocea nodosa), pitoma maslina (Olea europaea), vinova loza (Vitis vinifera ssp. vinifera/sylvestris) i pitomi bor (Pinus pinea). Jestive drvenaste biljke dominiraju skupom nalaza prema broju makrofosila, što odražava važnost višegodišnjih voćnih kultura u lokalnom gospodarstvu i prehrani. Nasuprot tomu, korovne i ruderalne biljke odlikuju se najvećom taksonomskom raznolikošću, iako čine tek manji udio u ukupnom broju nalaza. Usporedba s arheobotaničkim podacima s drugih obalnih nalazišta rimskoga razdoblja diljem jadranske obale i Sredozemlja pokazuje da je skup biljnih ostataka iz luke Barbir karakterističan za rimske luke. Nisu pronađeni ostaci egzotičnih biljnih vrsta, što upućuje na zaključak da, iako arheološki nalazi poput stolnoga i kuhinjskoga posuđa, amfora i staklenih predmeta svjedoče o intenzivnim vezama s talijanskim, sjevernoafričkim i egejskim područjima, botanički zapis ponajprije odražava uporabu lokalnih ili regionalnih biljnih resursa, a ne uvoz prehrambenih biljaka iz udaljenih krajeva.
Ključne riječi
arheobotanika; biljni makrofosili; uzorci iz morskih sedimenata; rimsko razdoblje; jadranska obala
Hrčak ID:
353256
URI
Datum izdavanja:
10.11.2026.
Posjeta: 0 *