Review article

Genetika i genetičko inženjerstvo - povijest, šanse i opasnosti

Ivan Kešina ; Catholic Faculty of Theology, University of Split

Abstract

Čovjek se oduvijek bavio genetikom, a da možda toga i nije bio
svjestan. Izabirao je, selekcionirao, križao u biljnom i životinjskom
svijetu, sve dok se to nije počelo događati i na području humanoga.
U prvom poglavlju ovoga rada autor daje prikaz povijesnog
razvoja genetike kao znanstvene discipline u krilu prirodoslovnih
znanosti te vrste genetičkog inženjerstva. Svoje korijene ova znanost
ima u radovima i rezultatima češkog redovnika Gregora
Mendela koji su otkriveni početkom dvadesetog stoljeća, otkad je
razvoj genetike dobio novi zamah. Vrhunac je, čini se, ostvaren
kloniranjem ovce Dollg. Što možemo još očekivati u budućnosti?
U drugom poglavlju raspravlja se o etičkim vidicima genetike i
genetičkog inženjerstva stavljajući pri tome naglasak na etičko
vrednovanje biotehnologije na području humanoga. Sva ljudska
djelatnost, ona u okolišu i ona vezana neposredno uz čovjeka,
trebala bi imati kao cilj dobro i sreću svih ljudi. No, nijedna svrha,
ma kako u sebi bila plemenita, primjerice, predvidiva korist za
znanost, za druga ljudska bića ili za društvo, ne smije zanemariti
prvi moralno-etički kriterij, tj. poštivanje nepovredivosti ljudske
osobe u njezinu tjelesno-duhovnom totalitetu i njezino dostojanstvo
na svim njezinim razvojnim stupnjevima.

Keywords

genetika; genetičko inženjerstvo; kloniranje; klon; eugenika

Hrčak ID:

39102

URI

https://hrcak.srce.hr/39102

Publication date:

21.3.2000.

Article data in other languages: german

Visits: 9.646 *