Lawyer, Vol. 40 No. 83, 2006.
Professional paper
Transatlantski odnosi
Lea Poljančić
Abstract
Nakon Drugog svjetskog rata, u Europi više nije bilo ni jednog vojnog ili političkog pitanja koje ne bi bilo zanimljivo za Sjedinjene Države.
Velika antikomunistička i antisovjetska kampanja započela je u SAD-u i u Zapadnoj Europi, što je na kraju, u travnju 1949., rezultiralo osnivanjem Sjevernoatlantskog saveza (NATO). Odnosi SAD-a s islamskim svijetom i borba protiv globalnog terorizma ključni su vanjskopolitički problemi SAD-a danas, u rješavanje kojih nastoje što više uplesti svoje europske saveznike. SAD je od samog završetka Drugog svjetskog rata i početka Hladnog rata poticao okupljanje u Zapadnoj Europi. Sjedinjenim Državama ne smetaju europske integracije sve dok se ne ugrožava američka pozicija gospodarske i vojne supersile. Ne postoji cjelovita koncepcija transatlantskih odnosa ili, drugim riječima, odnosi EU-a i SAD-a prepušteni su velikim izazovima i promjenama na obje strane Atlantika. Nakon pada “željezne zavjese”, SAD i EU snažno su upućeni jedan na drugog, pogotovu u pogledu intenzivne gospodarske suradnje. Zanimljivo je da su se oci-utemeljitelji europskoga ujedinjavanja nakon Drugoga svjetskog rata inspirirali modelom američke federacije. Stanje u međunarodnoj politici uvijek se mjerilo kvalitetom odnosa SAD-a i Europe. Europska unija i SAD na međunarodnoj sceni imaju mnogo važnog zajedničkog posla, poput upravljanja mirovnim procesom na Srednjem istoku i završetka zajedničkog posla na Balkanu.
Keywords
Marshallov plan; Hladni rat; bipolarizam i ravnoteža sile; Europa kao objekt međunarodnih odnosa; europsko ekonomsko povezivanje; od bipolarnosti prema unipolarnosti
Hrčak ID:
8561
URI
Publication date:
19.12.2006.
Visits: 5.617 *