Skip to the main content

Original scientific paper

IDEJA SUVERENOSTI U HRVATSKOJ DRŽAVNOPRAVNOJ MISLI OD 1990. DO 2013. GODINE

Nado Grubić ; Veleučilište u Šibeniku, Šibenik, Hrvatska


Full text: croatian pdf 98 Kb

page 19-35

downloads: 1.668

cite


Abstract

Suverenitet je: a) pojam, kojemu je od samih početaka njegove uporabe navlastita polemičnost; b) ideja, tijesno, vezana uz ideju države; c) termin, bitno, prilježan izričaju ideje „postojanja konačnoga i apsolutnog autoriteta u političkoj zajednici”(Hinsley). Suverenost -kako je to razvidno iz, promotrenih, tekstova hrvatskih autora- moguće je fokusirati u njezinoj „unutarnjoj” i „vanjskoj” dimenziji. Hrvatski državnopravni pisci, podastiru, pritom, brojna određenja suverenosti: a) „najviša vlast, vrhovništvo”, b) „značajka autoriteta vlasti”, c) „bitno obilježje državne vlasti”, d) „najviša ili vrhovna vlast”, i dr. Kao nositelji suvereniteta -kroz povijest pravne i političke misli- najčešće se označavaju: a) monarh (koncepcija monarhijskog suvereniteta), b) narod (koncepcija narodnog suvereniteta), c) nacija (koncepcija nacionalnog suvereniteta), d) država (koncepcija suvereniteta države). Državni suverenitet, u njegovom klasičnom poimanju najviše vlasti prema unutra i neovisne prema vani, je -u globaliziranom i pluralističkom svjetskom poretku- u potpunosti napušten (Smerdel). Svjetski su ustavni tekstovi, na tragu neke od naznačenih ideja suvereniteta. Ustav Republike Hrvatske iz 1990.godine, njedri ideje: a) narodne (pučke) suverenosti; b) nacionalne suverenosti i c) državne suverenosti.

Keywords

suverenost; ideja; hrvatska državnopravna misao

Hrčak ID:

124902

URI

https://hrcak.srce.hr/124902

Publication date:

18.7.2014.

Article data in other languages: english

Visits: 2.560 *