Skip to the main content

Conference paper

REZULTATI URODA ZRNA SORTA I LINIJA OZIME PŠENICE Bc INSTITUTA - ZAGREB NA NEKIM LOKACIJAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE OD 1993-1995. GODINE

Slobodan Tomasović ; Bc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d.,Zavod za strne žitarice-Botinec, Zagreb, Hrvatska


Full text: croatian pdf 2.764 Kb

page 231-259

downloads: 184

cite


Abstract

Proizvođačima je vrlo teško između velikog broja sorti odabrati sortiment, koji je stvarno najbolji za određene uvjete proizvodnje, stoga, o vrijednosti neke sorte najčešće se zaključuje na temelju rezultata sortnih makropokusa, koji se provode na poljoprivrednim gospodarstvima. Mada ovakav način testiranja ima dosta nedostataka (heterogenost tla, broj sorata i broj lokacija, razina primjenjene agrotehnike, statistička obrada podataka i dr.), sortni makropokusi ipak daju, kako proizvođačima tako i selekcionerima mnoga korisna saznanja o osobinama neke sorte. Najveći prosječni urod zrna u trogodišnjim ispitivanjima na ukupno 12 lokacija ostvarila je nova sorta ozime pšenice Tina (7,23 t/ha), te je u dvije godine (1993. i 1995.) zauzimala prvo mjesto. Po urodu zrna bila je ispred dobro poznatih i prihvaćenih od široke prakse sorti Marije (7,21 t/ha) i Sane (6,85 t/ha). U odnosu na standardnu sortu Sanu, dala je za 5,54% viši urod zrna (0,38 t), a u odnosu na standardnu sortu Žitarku (6,38 t/ha) bih je za 13,32% većeg uroda (0,85 t). Visok prosječni urod zrna ostvarila je također nova sorta ozime pšenice Patria (6,97 t/ha), na ukupno 15 lokacija i zauzimala je visoko šesto mjesto po urodu zrna u trogodišnjim ispitivanjima. U odnosu na Sanu, dala je 1,75% višu urod zrna (0,12 t), a prema sorti Žitarki ostvarila je za 9,24% viši urod zrna (0,59 t). Na osnovu navedenog, ali i prema ranijim ispitivanjima može se kazati, da su navedene sorte visokog proizvodnog potencijala rodnosti, ali i vrlo dobre kakvoće zrna i brašna, te zaslužuju svoje mjesto u širokoj praksi. Visokom rodnošću i dobrim kvalitetnim pokazateljima zrna i brašna ističu se i slijedeće sorte: Rina, Plodna, Pakra i Alena, koje su se u dvije godine ispitivanja našle među vodećim sortama u makropokusima. Sorta Plodna ostvarila je urod zrna od 7,31 t/ha, što je dvogodišnji prosjek s ukupno sedam lokacija (5. u 1993. i 2. u 1994.), Rina (7,12 t/ha na 10 lokacija (6. u 1993. i 4 u 1995.), Alena (6,81 t/ha) na 11 lokacija (2. u 1993. I 4. u 1995), te Pakra (6,70 t/ha) na sedam lokacija ( 3 u 1994. I 4. u 1995). Sorta Davorka se isto tako odlikuje visokom rodnošću, te je u 1993. godini dala u prosjeku 8,27 t/ha na pet lokacija. Od novih linija treba istaći Bc 575 i 89, koja je na dvije lokacije u 1994. godini dala prosječni urod zrna od 7,81 t/ha, te je u ispitivanjima u makropokusu bila na prvom mjestu. Među vodećim materijalima u ispitivanju pozornost zaslužuje i linija Bc 6937/90, koja je na šest lokacija u 1994. godini ostvarila prosječni urod zrna od 8,05 t/ha. 1996. godine priznata je od Komisije za priznavanje sorata Republike Hrvatske pod imenom Mirjana.

Keywords

ozima pšenica; sorta; linija; urod zrna; makropokus; lokacija; godina

Hrčak ID:

168401

URI

https://hrcak.srce.hr/168401

Publication date:

18.5.1997.

Article data in other languages: english

Visits: 911 *