Original scientific paper

Praćenje onečišćenja mesa i ribe kloriranim ugljikovodicima u Hrvatskoj

Dubravka Kipčić ; Croatian National Institute of Public Health, Rockefellerova 7, HR-10000 Zagreb, Croatia
Jelena Vukušić ; Croatian National Institute of Public Health, Rockefellerova 7, HR-10000 Zagreb, Croatia
Blaženka Šebečić ; Faculty of Pharmacy and Biochemistry, A. Kovačića 1, HR-10000 Zagreb, Croatia

Abstract

U razdoblju od 1992. do 1996. godine plinskom i tekućinskom kromatografijom ispitivan je udjel kloriranih ugljikovodika: heksaklorbenzena (HCB), α-heksaklorcikloheksana (α-HCH), lindana, DDT-a i metabolita te ukupnih polikloriranih bifenila u 466 uzoraka masnog tkiva goveda, svinja, peradi i ribe. Uzorci su podijeljeni u dvije skupine: meso i riba uvezeni u Hrvatsku te meso s domaćih farmi i riba iz Jadranskoga mora. Uzorci mesa domaćeg podrijetla puno su manje onečišćeni ispitivanim spojevima od uvoznih. Razlike su najuočljivije u udjelu lindana i DDT-a u govedini i DDT-a u svinjetini. Prosječna količina lindana u doma}oj govedini bila je 0,004 mg/kg, a u uvoznoj 0,020 mg/kg. Domaća govedina sadržavala je prosječno 0,013 mg/kg, a uvozna 0,059 mg/kg DDT-a. Svinjetina domaćeg podrijetla imala je prosječno 0,014 mg/kg DDT-a, a uvozna 0,041 mg/kg. Razlika je značajna i u udjelu lindana u peradi; prosječni udjel u doma}im uzorcima bio je 0,012 mg/kg, a u uvoznoj peradi 0,034 mg/kg. Statistički značajna razlika utvrđena je i pri udjelu HCB i α-HCH u govedini; u doma}im uzorcima nađeno je prosječno 0,001 mg/kg HCB i 0,001 mg/kg α-HCH. U uvezenoj govedini bilo je 0,004 mg/kg HCB i 0,002 mg/kg α-HCH. Značajne razlike nađene su tako|er za udjel HCB u peradi; domaća perad sadržavala je 0.001 mg/kg, a uvozna 0,003 mg/kg. Međutim, domaća je riba puno više onečišćena polikloriranim bifenilima (prosječno 0,046 mg/kg) od uvozne ribe (prosječno 0,006 mg/kg), dok je onečišćenje kloriranim pesticidima za obje skupine uzoraka bilo
slično. Niti jedan uzorak mesa nije sadržavao klorirane ugljikovodike iznad maksimalno dopuštene količine, dok su po jedan uzorak ribe iz Jadrana i uvozne ribe imali vrijednost.
iznad maksimalno dopu{tene. Uspore|uju}i udjel ispitivanih kloriranih ugljikovodika u
uzorcima analiziranim 10 godina prije u istom laboratoriju, uo~ena je tendencija smanjenja
one~i{}enja namirnica animalnog podrijetla kloriranim ugljikovodicima.

Keywords

Hrčak ID:

178395

URI

https://hrcak.srce.hr/178395

Publication date:

14.3.2002.

Article data in other languages: english

Visits: 1.229 *