Original scientific paper

https://doi.org/10.17113/ftb.55.04.17.4911

Imobilizacija inhibitora lipaze na biopolimeru izoliranom iz stanične stijenke gljive Agaricus bisporus

Natalya Cherno ; Research Laboratory, Odessa National Academy of Food Technologies, Kanatnya str 112, UA-65039 Odessa, Ukraine
Sophya Osolina ; Research Laboratory, Odessa National Academy of Food Technologies, Kanatnya str 112, UA-65039 Odessa, Ukraine
Oleksandra Nikitina ; Research Laboratory, Odessa National Academy of Food Technologies, Kanatnya str 112, UA-65039 Odessa, Ukraine

Abstract

Jedna od metoda prevencije pretilosti je uključivanje određenih spojeva s antilipaznom aktivnošću u prehranu, pri čemu se smanjuje resorpcija masnih kiselina iz hrane. Svrha je ovog istraživanja bila proizvesti stabilni oblik inhibitora lipaze, imobilizacijom enzima na biopolimerima izoliranim iz stanične stijenke gljive Agaricus bisporus. Kao inhibitori lipaze upotrijebljeni su fenolni spojevi izolirani iz uljane repice. Aktivnost inhibitora značajno se smanjila u želučanom soku, te na temperaturama iznad 37 °C i tijekom skladištenja, što je uvjetovalo izbor inhibitora za stabilizaciju na matriksu. Istražena je učinkovitost stabilizacije fenolnih spojeva imobilizacijom na biopolimerima izoliranim iz stanične stijenke gljive Agaricus bisporus. Korišteni su sljedeći biopolimeri: β-glukan, hitin, melanin i proteini. Prikupljeni su brojni uzorci, koji su se međusobno razlikovali u udjelu inhibitora (od 1 do 16 %) i omjeru biopolimera u matriksu. Također su se mijenjali uvjeti imobilizacije (temperatura i trajanje procesa). Pokazalo se da je neophodno prikupiti uzorak koji sadržava 12 % inhibitora, te 47.9 % glukana, 18.8 % hitina, 18.8 % melanina i 11.1 % proteina u matriksu. Najuspješnija imobilizacija postignuta je pri temperaturama od 20 do 25 °C tijekom trideset minuta. Termalna analiza i podaci dobiveni IR spektroskopijom potvrdili su da je inhibitor lipaze imobiliziran na matriksu zahvaljujući vodikovim vezama. Imobilizirani je inhibitor imao bolju pH i toplinsku stabilnost u usporedbi s neimobiliziranim inhibitorom. Preostala aktivnost imobiliziranog inhibitora nakon inkubacije u želučanoj kiselini i žuči bila je veća od one neimobiliziranog inhibitora. Imobilizirani inhibitor pokazao je mali gubitak aktivnosti nakon 12 mjeseci skladištenja.

Keywords

inhibitor lipaze; biopolimeri; imobilizacija; gljiva; uljana repica

Hrčak ID:

192346

URI

https://hrcak.srce.hr/192346

Publication date:

29.12.2017.

Article data in other languages: english

Visits: 1.514 *