Croatology, Vol. 7 No. 2, 2016.
Original scientific paper
Konsonantizam govora Zaglava na Dugom otoku
Robert Špralja
orcid.org/0000-0001-6354-6543
Abstract
U radu je na temelju desetogodišnjih terenskih istraživanja izvršen opis konsonantskih značajki mjesnog govora Zaglava na Dugom otoku koji pripada srednjočakavskom dijalektu. Na to su nas dodatno motivirali propusti prethodnih istraživača, kao i munjevite promjene kojima smo svjedoci u govoru mlađih naraštaja. Stoga je istraživanje bilo primarno orijentirano na govor starije dobne skupine, naročito onih govornika koji su zadovoljavali dijalektološke kriterije. Međutim, pomno je istražen i govor srednje i mlađe dobne skupine, kako bi se utvrdilo u kojoj su mjeri u njih očuvane tipične čakavske jezične crte, odnosno koliki je udio (novoštokavskih) inovacija, te je li dodir sa susjednim govorima, posebno saljskim, ostavio kakva traga na njihov govor. Zatečeno je stanje uspoređivano s ostalim dugootočkim čakavskim
govorima, a ponekad, kada se to činilo korisnim, i s nekim drugim govorima, i to ne samo onima srednjočakavske fizionomije. Prikaz je načelno sinkronijski, a prema potrebi se daju dijakronijska tumačenja.
Utvrđeno je da se govor konzervativnih govornika odlikuje čuvanjem čakavskih elemenata, ali i nekim inovacijama, od kojih je neke moguće pripisati utjecaju doseljenika novoštokavaca još negdje u 16., 17. st. (npr. moždani, uz stariji čakavski lik muženali ‖ mužeńali). U nekonzervativnih je posvjedočena prevlast inovacija na planu konsonantizma, uz neke iznimke (npr. dosljedno čuvanje x, f, jd, jt, razlikovanje č i t’). Može se reći da konsonantizam zaglavskoga govora obilježava prožimanje arhaičnih i inovativnih elemenata.
Keywords
čakavština; srednjočakavski dijalekt; konsonantizam; arhaizmi; inovacije; Zaglav
Hrčak ID:
200451
URI
Publication date:
22.5.2018.
Visits: 1.400 *