Skip to the main content

Preliminary communication

https://doi.org/10.20471/acc.2020.59.04.21

Bi li COVID-19 mogla biti hemoglobinopatija?

Tania Ahmed Shakoori ; Institute of Molecular Biology and Biotechnology (IMBB), University of Lahore, New Campus, Defense Road 1, KM off Raiwind Road, Lahore, Pakistan
Muhammad Mansoor Hafeez ; Institute of Molecular Biology and Biotechnology (IMBB), University of Lahore, New Campus, Defense Road 1, KM off Raiwind Road, Lahore, Pakistan
Arif Malik ; Institute of Molecular Biology and Biotechnology (IMBB), University of Lahore, New Campus, Defense Road 1, KM off Raiwind Road, Lahore, Pakistan


Full text: english pdf 262 Kb

page 740-744

downloads: 497

cite


Abstract

Cijeli svijet se bori kako bi svladao pandemiju koronavirusa. Patofiziološki mehanizam ove bolesti i dalje je nepoznat, što
znači da se učinkoviti lijekovi tek očekuju. Vodeći računa o novijim istraživanjima i kliničkim zapažanjima, autori predlažu
novi fiziološki mehanizam bolesti COVID-19 i objašnjavaju razvoj sindroma akutnog respiracijskog distresa (ARDS) nakon
hemoglobinopatije povezane s COVID-19. Dosljedno se bilježi da radiološka slika hemoglobinopatije povezane s COVID-19
ima više sličnosti s visinskim plućnim edemom (HAPE) negoli s tipičnim ARDS. Ova sličnost izaziva velika proturječja.
Glavni argument onih koji se protive ovoj usporedbi jest da je etiologija kod HAPE hipoksija, a kod ARDS povezanog s
COVID-19 je to upala. Mi pretpostavljamo da bi, uzimajući u obzir novije bioinformatičke modele predviđanja, COVID-19
mogao najprije zaraziti eritrocite putem CD147 i uzrokovati oštećenje hemoglobina. Tako nastala hipoksemija može uzrokovati
plućnu hipoksičnu vazokonstrikciju, što onda dovodi do oštećenja pluća sličnih HAPE. Tako uvedena alveolarna hipoksija
dalje pogoršava hipoksemiju hemoglobinopatije i stvara se začarani krug. U ovom pregledu autori preporučuju laboratorijske
eksperimente kako bi se dokazale ove hipoteze. Predloženi fiziološki mehanizam ima značajne terapijske implikacije. Ako se
dokaže, autori predlažu primjenu izmjenske transfuzije kao dopunske terapije i razvoj lijekova protiv CD147.

Keywords

COVID-19; Visinska plućna embolija; Visinski plućni edem, patofiziologija; Sindrom akutnog respiracijskog distresa; CD147

Hrčak ID:

254900

URI

https://hrcak.srce.hr/254900

Publication date:

1.12.2020.

Article data in other languages: english

Visits: 2.270 *