Skip to the main content

Original scientific paper

https://doi.org/10.15644/asc56/2/2

Dentalni status i parodontološko zdravlje pacijenata s fenilketonurijom u Latviji

Iveta Abola orcid id orcid.org/0000-0002-4569-7660 ; Scientific Laboratory of Molecular Genetics, Rīga Stradiņš University, Rīga, Latvia; Department of Conservative Dentistry and Oral Health, Rīga Stradiņš University, Rīga, Latvia
Darta Elizabete Emulina ; Scientific Laboratory of Molecular Genetics, Rīga Stradiņš University, Rīga, Latvia
Ingus Skadins orcid id orcid.org/0000-0003-4044-8750 ; Scientific Laboratory of Molecular Genetics, Rīga Stradiņš University, Rīga, Latvia; Department of Biology and Microbiology, Rīga Stradiņš University, Rīga, Latvia
Anda Brinkmane ; Department of Conservative Dentistry and Oral Health, Rīga Stradiņš University, Rīga, Latvia
Linda Gailite orcid id orcid.org/0000-0002-7219-1294 ; Scientific Laboratory of Molecular Genetics, Rīga Stradiņš University, Rīga, Latvia
Madara Auzenbaha orcid id orcid.org/0000-0002-9925-2376 ; Scientific Laboratory of Molecular Genetics, Rīga Stradiņš University, Rīga, Latvia; Department of Biology and Microbiology, Rīga Stradiņš University, Rīga, Latvia; Children’s Clinical University Hospital, Rīga, Latvia


Full text: english pdf 280 Kb

page 109-119

downloads: 663

cite

Full text: croatian pdf 280 Kb

page 109-119

downloads: 213

cite


Abstract

Uvod: Fenilketonurija (PKU) je autosomno recesivni nasljedni poremećaj metabolizma fenilalanina koji nastaje zbog nedostatka fenilalanin hidroksilaze. Cilj ovog istraživanja bio je procijeniti dentalni status i parodontološko zdravlje pacijenata s PKU-om u Latviji. Materijal i metode: Za istraživanje poprečnoga presjeka odabrano je 45 pacijenata s PKU-om i kontrolna skupina podudarne dobi/spola. Njihove anamnestičke podatke, parodontološko zdravlje i dentalni status procijenio je iskusni stomatolog. Rezultati: Dentalna i parodontološka klinička procjena pokazala je da je medijan broja zuba s ispunima značajno manji među pacijentima s PKU-om u usporedbi s kontrolnom skupinom (p = 0,021). Pacijenti s PKU-om imali su značajno veći medijan broja zuba s karijesom od zdravih ispitanika (p < 0,001). Značajne razlike između pacijenata s PKU-om i kontrolne skupine uočene su za nekoliko indeksa oralne higijene (p < 0,001): Silness-Löeov indeks plaka, OR = 29,3 (95 % CI: 3,7 –2 32,4); CPITN indeks, OR = 35,2 (95% CI: 4,5 – 278,3); Greene-Vermillionov indeks, OR = 10,2 (95 % CI: 2,8 – 38,0), a tu je i potreba za uklanjanjem kamenca, OR = 12,3 (95 % CI: 3,3 – 45,4). Zaključak: Utvrđeno je da su dentalni status i parodontološko zdravlje pacijenata s PKU-om znatno lošiji u odnosu prema zdravim ispitanicima u kontrolnoj skupini. To je vjerojatno zbog redovite konzumacije formule za PKU i poteškoća koje imaju mentalno i/ili tjelesno invalidni pacijenti s PKU-om kada je riječ o održavanju oralne higijene. Kako bi spriječili karijes i parodontološke bolesti, profesionalna oralna higijena bila bi pacijentima s PKU-om potrebna svakih tri do šest mjeseci. Nadalje, trebali bi steći naviku ispiranja usta vodom odmah nakon konzumiranja formule za PKU kako bi smanjili kiselost u usnoj šupljini.

Keywords

fenilketonurija, oralno zdravlje, parodontitis

Hrčak ID:

278932

URI

https://hrcak.srce.hr/278932

Publication date:

13.6.2022.

Article data in other languages: english

Visits: 1.847 *