Professional paper
https://doi.org/10.15255/KUI.2022.064
Procjena životnog ciklusa sustava gospodarenja krutim komunalnim otpadom: studija slučaja grad Dubrovnik
Ivana Smoljko
orcid.org/0000-0003-3951-5784
; University of Split, Faculty of Chemistry and Technology, Department of Electrochemistry and Materials Protection, Ruđera Boškovića 35, 21 000 Split, Croatia
Matea Matić
; University of Split, Faculty of Chemistry and Technology, Department of Electrochemistry and Materials Protection, Ruđera Boškovića 35, 21 000 Split, Croatia
Abstract
Količina proizvedenog komunalnog otpada po stanovniku u gradu Dubrovniku je u porastu, a očekuje se i daljnji značajniji porast s obzirom na gospodarski razvoj, turizam te povećanu potrošnju. Proizvedeni otpad u gradu Dubrovniku najvećim dijelom završi na odlagalištu, a samo mala količina odvojeno se prikuplja i oporabljuje. Da bi se smanjile neželjene posljedice za okoliš i društvo u cjelini, potrebno je analizirati utjecaje na okoliš procesa, proizvoda i usluga u sustavima gospodarenja otpadom, tj. u cjeloživotnom ciklusu. U ovom radu analiziran je utjecaj na okoliš sustava gospodarenja krutim komunalnim otpadom grada Dubrovnika računalnim programom IWM-EPIC/CSR procjene životnog ciklusa (engl. life-cycle assessment). Analiziran je postojeći sustav gospodarenja komunalnim otpadom grada Dubrovnika (V1) i razmatrane su tri varijante unaprijeđenog sustava gospodarenja krutim komunalnim otpadom (V2, V3 i V4), na temelju podataka o otpadu grada Dubrovnika za 2019. godinu. U varijantama V2, V3 i V4 pretpostavljeno je smanjenje količina odloženog komunalnog otpada u korist odvojenoga sakupljanja otpada po vrstama, načinu obrade i iskorištavanja otpada (materijalna ili energijska oporaba) te postizanje zadanih kvantitativnih i kvalitativnih ciljeva određenih Zakonom o gospodarenju otpadom. Nakon analize i usporedbe utjecaja na okoliš različitih varijanti sustava gospodarenja otpadom može se zaključiti da bi se primjenom varijante V4, u kojoj bi se recikliralo preko 34 % otpada, kompostiralo 54 % biorazgradivog otpada, energijski oporabilo više od 3 % uz kogeneraciju toplinske i električne energije, a na odlagalište odložilo 8 % otpada, smanjili svi važniji utjecaji na zdravlje ljudi, smanjila bi se degradacija okoliša i uvelike smanjilo crpljenje nepovratnih prirodnih bogatstava.
Keywords
procjena životnog ciklusa; IWM-EPIC/CSR računalni program; komunalni otpad; sustavi gospodarenja otpadom
Hrčak ID:
301962
URI
Publication date:
17.5.2023.
Visits: 366 *