Skip to the main content

Review article

https://doi.org/10.15291/csi.4446

Ekološke teme u suvremenoj hrvatskoj distopijskoj prozi i prozi s distopijskim elementima

Vladimira Rezo orcid id orcid.org/0000-0003-1446-4896 ; Faculty of Croatian Studies, University of Zagreb, Zagreb, Croatia *

* Corresponding author.


Full text: english pdf 304 Kb

page 157-183

downloads: 12

cite

Full text: croatian pdf 303 Kb

page 157-183

downloads: 51

cite


Abstract

Važne ekološke teme: klimatske promjene, onečišćenje zraka, vode i tla, izumiranje biljnih i životinjskih vrsta te hrana kao temeljna ljudska potreba analiziraju se u korpusu distopijskih tekstova i onih s distopijskim elementima. Distopijska sastavnica u svima pripada drugom valu distopijske fikcije (Matus 2009: 7). Korpus čine pripovijetka Bijela promenada (2016.) Eda Barola i osam romana: Bojno polje Istra (2007.) Danila Brozovića, Centimetar od sreće (2008.) Marinka Koščeca, 2084: Kuća Velikog Jada (2012.) Ive Balenovića, Planet Friedman (2012.) Josipa Mlakića, Romeo na kraju povijesti (2015.) Aljoše Babića, Rat za peti okus (2015.) Veljka Barbierija, Dedivinacija (2018.) Jelene Hrvoj i Rakova djeca (2019.) Dalibora Perkovića. Teorijska perspektiva u radu je ekokritička: istražuju se aspekti odnosa čovjeka i prirode koja ga okružuje, odnosno u kojoj mjeri čovjek prirodu i njezine stanovnike doživljava kao sebi jednake. Posljednje poglavlje daje uvid u rezultate i rješenja koja neki autori nude kao izlaz iz kataklizmičkih situacija, a smisao i učinkovitost tih rješenja vrednuje se s ekokritičkog stajališta.

Keywords

antropocentrizam; distopija; ekokritika; zagađenje; resursi

Hrčak ID:

320214

URI

https://hrcak.srce.hr/320214

Publication date:

30.6.2024.

Article data in other languages: english

Visits: 212 *