Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

https://doi.org/10.15291/csi.4446

Ekološke teme u suvremenoj hrvatskoj distopijskoj prozi i prozi s distopijskim elementima

Vladimira Rezo orcid id orcid.org/0000-0003-1446-4896 ; Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska *

* Dopisni autor.


Puni tekst: engleski pdf 304 Kb

str. 157-183

preuzimanja: 12

citiraj

Puni tekst: hrvatski pdf 303 Kb

str. 157-183

preuzimanja: 51

citiraj


Sažetak

Važne ekološke teme: klimatske promjene, onečišćenje zraka, vode i tla, izumiranje biljnih i životinjskih vrsta te hrana kao temeljna ljudska potreba analiziraju se u korpusu distopijskih tekstova i onih s distopijskim elementima. Distopijska sastavnica u svima pripada drugom valu distopijske fikcije (Matus 2009: 7). Korpus čine pripovijetka Bijela promenada (2016.) Eda Barola i osam romana: Bojno polje Istra (2007.) Danila Brozovića, Centimetar od sreće (2008.) Marinka Koščeca, 2084: Kuća Velikog Jada (2012.) Ive Balenovića, Planet Friedman (2012.) Josipa Mlakića, Romeo na kraju povijesti (2015.) Aljoše Babića, Rat za peti okus (2015.) Veljka Barbierija, Dedivinacija (2018.) Jelene Hrvoj i Rakova djeca (2019.) Dalibora Perkovića. Teorijska perspektiva u radu je ekokritička: istražuju se aspekti odnosa čovjeka i prirode koja ga okružuje, odnosno u kojoj mjeri čovjek prirodu i njezine stanovnike doživljava kao sebi jednake. Posljednje poglavlje daje uvid u rezultate i rješenja koja neki autori nude kao izlaz iz kataklizmičkih situacija, a smisao i učinkovitost tih rješenja vrednuje se s ekokritičkog stajališta.

Ključne riječi

antropocentrizam; distopija; ekokritika; zagađenje; resursi

Hrčak ID:

320214

URI

https://hrcak.srce.hr/320214

Datum izdavanja:

30.6.2024.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 212 *