Review article

https://doi.org/10.31727/m.26.5.2

Dioksini u mesu: izvori, bioakumulacija i utjecaj na zdravlje

Viktorija Pralas orcid.org/0009-0009-5763-1659 ; Faculty of Agriculture, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Ivan Vnučec orcid.org/0000-0002-5190-3045 ; Faculty of Agriculture, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Jelka Pleadin ; Croatian Veterinary Institute, Zagreb, Croatia
Miroslav Jůzl orcid.org/0000-0001-7870-7282 ; Faculty of AgriSciences, Mendel University in Brno, Brno, Czech Republic
Darija Bendelja Ljoljić orcid.org/0009-0006-4230-8443 ; Faculty of Agriculture, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Paweł Konieczka ; Faculty of Bioengineering, University of Warmia and Mazury in Olsztyn, Olsztyn, Poland
Tamara Stamenić orcid.org/0000-0002-6296-7474 ; Institute for Animal Husbandry, Belgrade, Serbia
Ivica Kos orcid.org/0000-0002-2126-2566 ; Faculty of Agriculture, University of Zagreb, Zagreb, Croatia *

* Corresponding author.

Abstract

Dioksini, skupina postojanih organskih zagađivača, iznimno su toksični, otporni na razgradnju i uglavnom ulaze u okoliš putem industrijskih procesa. Uključuju poliklorirane dibenzo-p-dioksine (PCDD), dibenzofurane (PCDF) i dioksinima slične poliklorirane bifenile (DL-PCB). Dioksini se nakupljaju u masnim tkivima životinja i ljudi zbog svoje lipofilne prirode, što predstavlja značajan rizik za zdravlje, uključujući rak, reproduktivne i razvojne probleme. Kontaminirana hrana, osobito ona iz životinjskih izvora poput ribe, mliječnih i mesnih proizvoda, glavni je put ljudske izloženosti. Istraživanja pokazuju da razine dioksina kod stoke ovise o čimbenicima poput kontaminacije hrane i duljine izloženosti. Goveda, ovce i koze, koje su izložene kontaminiranom tlu tijekom ispaše, posebno su osjetljive. Studije su pokazale da se dioksini koncentriraju u jetri i masnom tkivu, pri čemu je veća akumulacija u jetri. Zbog svoje lipofilne prirode, dioksini se vežu za masno tkivo i bioakumuliraju u tijelima životinja i ljudi, što dovodi do produljene izloženosti. Ljudska izloženost uglavnom dolazi putem konzumacije životinjskih proizvoda, a prehrambeni unos čini 90-95 % izloženosti dioksinima. Obrada hrane, osobito kuhanje na visokim temperaturama i odvajanje masti, može smanjiti sadržaj dioksina, iako neki kongeneri mogu ostati prisutni. Regulativne mjere značajno su smanjile industrijske emisije dioksina, no postojanost u okolišu uz bioakumulaciju i dalje predstavljaju izazove. Europska unija postavila je stroge granice za razine dioksina u hrani kako bi zaštitila javno zdravlje, a istraživanja su usmjerena na smanjenje izloženosti poboljšanjem poljoprivrednih praksi i metoda obrade hrane

Keywords

dioksini; bioakumulacija; utjecaj na zdravlje; sigurnost mesa; životinjske masti

Hrčak ID:

321292

URI

https://hrcak.srce.hr/321292

Publication date:

14.10.2024.

Article data in other languages: english german spanish italian

Visits: 382 *