Review article

UTJECAJ PREHRANE NA RASPOLOŽENJE I MENTALNO ZDRAVLJE

Valentina Rahelić orcid.org/0000-0002-2579-560X ; University Hospital Center Zagreb, Department of Nutrition and Dietetics, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb, Croatia; University of Applied Health Sciences, Mlinarska cesta 38, 10000 Zagreb, Croatia; University North, Department of Food Technology, 48000 Koprivnica, Croatia *
Josipa Matanić ; University Hospital Center Zagreb, Department of Nutrition and Dietetics, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb, Croatia
Sandra Bival orcid.org/0000-0002-2938-6715 ; University Hospital Center Zagreb, Department of Nutrition and Dietetics, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb, Croatia
Zrinka Šmuljić orcid.org/0009-0007-0943-4867 ; University Hospital Center Zagreb, Department of Nutrition and Dietetics, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb, Croatia; University of Applied Health Sciences, Mlinarska cesta 38, 10000 Zagreb, Croatia
Eva Pavić orcid.org/0000-0002-3506-1183 ; University Hospital Center Zagreb, Department of Nutrition and Dietetics, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb, Croatia; University of Applied Health Sciences, Mlinarska cesta 38, 10000 Zagreb, Croatia

* Corresponding author.

Abstract

Tijekom posljednjih desetljeća zabilježen je značajan porast prevalencije poremećaja mentalnog zdravlja, paralelno s promjenama u načinu života, prehrane i tjelesne aktivnosti. Procjenjuje se da više od 300 milijuna svjetske populacije boluje od depresije, a više od 260 milijuna od anksioznih poremećaja. Prehrana i njezine različite bioaktivne komponente prepoznate su kao promjenjivi čimbenici rizika koji mogu utjecati na patogenezu mentalnih poremećaja, a temeljni mehanizmi pozitivnog učinka rezultat su uglavnom zajedničkog međudjelovanja različitih komponenti. Kao preporučeni obrasci prehrane s pozitivnim učinkom na zdravlje, radom mozga te živčanog sustava ističu se Mediteranska i MIND dijeta koje naglasak stavljaju na hranu biljnog podrijetla. Ovi načini prehrane izvor su različitih nutrijenata ključnih za mentalno zdravlje (fitokemikalija, flavonoida i karotenoida, omega-3 masnih kiselina, folne kiseline, vitamina E, cinka i magnezija, prehrambenih vlakana, itd.). Osim toga, doprinose zdravlju i raznolikosti crijevne mikrobiote, a njezini metaboliti mogu imati važnu ulogu u mentalnom zdravlju kroz crijevno - moždanu os. Kroz taj dvosmjerni put, različiti hormoni i neurotransmiteri utječu na regulaciju osjećaja gladi i sitosti, ali i na raspoloženje te stres koji je također reguliran djelovanjem hormona. Usvajanje zdravog načina života koji podrazumijeva pravilnu (raznoliku i uravnoteženu) prehranu, višestruko će doprinijeti očuvanju mentalnog zdravlja te prevenciji i/ili liječenju već razvijenih poremećaja.

Keywords

mentalno zdravlje; stres; Mediteranska dijeta; MIND dijeta

Hrčak ID:

321351

URI

https://hrcak.srce.hr/321351

Publication date:

11.10.2024.

Article data in other languages: english

Visits: 416 *