Other

720. obljetnica Vinodolskog zakona

Ivan Barbarić

Abstract

Potreba da se dobri stari običaji, po kojima se upravljalo i sudilo u Vinodolu, popišu i skupe u jedan zakonik, dovela je do sastavljanja i potpisivanja Vinodolskog zakona 6. siječnja 1288. godine u Novigradu, današnjem Novom Vinodolskom. U prisustvu kneza Leonarda, taj naš najstariji pravno-povijesni i kulturni spomenik na narodnom jeziku, pisan glagoljicom, potpisali su predstavnici devet vinodolskih gradova: Novigrada, Ledenica, Bribira, Grižana, Drivenika, Hreljina, Bakra, Trsata i Grobnika. Vinodolski zakon javlja se na prijelazu iz starog općinskog u novo donacionalno-feudalno uređenje. Iz njega se vidi na koji su način do tada slobodni Vinodolci došli u zavisan položaj. Iako naoko izgleda da su tu popisani stari običaji po kojima su stanovnici Vinodola živjeli od davnine, u stvari tu se radi o izmjenama tamošnjeg starog prava u skladu s novim prilikama nastalim poslije 1225. godine, kada je Vinodol došao pod vlast krčkih knezova Frankopana. Time feudalni gospodari osiguravaju svoje pravo na ekonomsku eksploataciju te vrhovnu sudsku i administrativnu vlast i zakonskim putem. Međutim, vinodolski gospodari nisu rušili staro uređenje, već su ga radeći sustavno i taktično prilagođavali svojim potrebama i interesima.

Keywords

Vinodol; Vinodolski zakon; spomenik; glagoljica; donacionalno-feudalni sustav; knezovi; običajno pravo; općina; grad; sudbeni postupak

Hrčak ID:

331359

URI

https://hrcak.srce.hr/331359

Publication date:

23.9.2010.

Article data in other languages: english

Visits: 861 *