Proizvodnja dihidroksistearinske kiseline katalitičkom epoksidacijom oleinske kiseline dobivene iz palmina ulja

Rasib, Ismail Md; Azmi, Intan Suhada; Addli, Mohammad `Aathif; Fitriana, Fitriana; Masri, Asiah Nusaibah; Jalil, Mohd Jumain

doi:10.15255/KUI.2025.008

Chemistry in Industry : Journal of Chemists and Chemical Engineers of Croatia, Vol. 74 No. 11-12, 2025.

Original scientific paper

https://doi.org/10.15255/KUI.2025.008

Proizvodnja dihidroksistearinske kiseline katalitičkom epoksidacijom oleinske kiseline dobivene iz palmina ulja

Ismail Md Rasib ; Faculty of Chemical Engineering, Universiti Teknologi MARA, Cawangan Johor, Kampus Pasir Gudang, 81 750 Masai Johor, Malaysia
Intan Suhada Azmi ; Faculty of Chemical Engineering, Universiti Teknologi MARA, Cawangan Johor, Kampus Pasir Gudang, 81 750 Masai Johor, Malaysia
Mohammad `Aathif Addli orcid.org/0009-0003-5574-7910 ; Faculty of Chemical Engineering, Universiti Teknologi MARA, Cawangan Johor, Kampus Pasir Gudang, 81 750 Masai Johor, Malaysia
Fitriana Fitriana ; Universitas Negeri Surabaya, Indonesia
Asiah Nusaibah Masri ; Faculty of Chemical and Energy Engineering, Universiti Teknologi Malaysia, 81 310 Johor Bahru, Johor, Malaysia
Mohd Jumain Jalil ; Faculty of Chemical Engineering, Universiti Teknologi MARA, Cawangan Johor, Kampus Pasir Gudang, 81 750 Masai Johor, Malaysia *

* Corresponding author.

Full text: english pdf 306 Kb

page 467-474

downloads: 78

cite

APA 6th Edition

Rasib, I.M., Azmi, I.S., Addli, M.`., Fitriana, F., Masri, A.N. & Jalil, M.J. (2025). Proizvodnja dihidroksistearinske kiseline katalitičkom epoksidacijom oleinske kiseline dobivene iz palmina ulja. Kemija u industriji, 74 (11-12), 467-474. https://doi.org/10.15255/KUI.2025.008

MLA 8th Edition

Rasib, Ismail Md, et al. "Proizvodnja dihidroksistearinske kiseline katalitičkom epoksidacijom oleinske kiseline dobivene iz palmina ulja." Kemija u industriji, vol. 74, no. 11-12, 2025, pp. 467-474. https://doi.org/10.15255/KUI.2025.008. Accessed 16 Feb. 2026.

Chicago 17th Edition

Rasib, Ismail Md, Intan Suhada Azmi, Mohammad `Aathif Addli, Fitriana Fitriana, Asiah Nusaibah Masri and Mohd Jumain Jalil. "Proizvodnja dihidroksistearinske kiseline katalitičkom epoksidacijom oleinske kiseline dobivene iz palmina ulja." Kemija u industriji 74, no. 11-12 (2025): 467-474. https://doi.org/10.15255/KUI.2025.008

Harvard

Rasib, I.M., et al. (2025). 'Proizvodnja dihidroksistearinske kiseline katalitičkom epoksidacijom oleinske kiseline dobivene iz palmina ulja', Kemija u industriji, 74(11-12), pp. 467-474. https://doi.org/10.15255/KUI.2025.008

Vancouver

Rasib IM, Azmi IS, Addli M`, Fitriana F, Masri AN, Jalil MJ. Proizvodnja dihidroksistearinske kiseline katalitičkom epoksidacijom oleinske kiseline dobivene iz palmina ulja. Kemija u industriji [Internet]. 2025 [cited 2026 February 16];74(11-12):467-474. https://doi.org/10.15255/KUI.2025.008

IEEE

I.M. Rasib, I.S. Azmi, M.`. Addli, F. Fitriana, A.N. Masri and M.J. Jalil, "Proizvodnja dihidroksistearinske kiseline katalitičkom epoksidacijom oleinske kiseline dobivene iz palmina ulja", Kemija u industriji, vol.74, no. 11-12, pp. 467-474, 2025. [Online]. https://doi.org/10.15255/KUI.2025.008

Abstract

Zabrinutost zbog prevelikog oslanjanja na fosilna goriva kao primarnog izvora za proizvodnju raznih derivata potaknula je veće zanimanje za sintezu dihidroksistearinske kiseline (DHSA) putem in situ hidrolize epoksidirane oleinske kiseline. Epoksidirana oleinska kiselina dobiva se uporabom in situ tvorene performične kiseline (HCOOOH), nastalom iz smjese mravlje kiseline (HCOOH) kao nosača kisika i vodikova peroksida (H₂O₂) kao donora kisika. Za simulaciju kinetike razgradnje oksiranskog (epoksidnog) prstena tijekom procesa epoksidacije, kao i koncentracije nastalog DHSA, primijenjena je metoda genetičkog algoritma implementirana u MATLAB-u. Taj pristup je nov po kombiniranju genetičkog algoritma s metodom Runge–Kutta, čime se postiže točnije i učinkovitije kinetičko modeliranje u odnosu na konvencionalne metode. Dobiveni DHSA, tzv. sirovi DHSA (crude DHSA), dodatno je pročišćen radi potencijalne primjene u kozmetičkoj industriji. Uspoređena su fizikalno-kemijska svojstva sirovog i pročišćenog DHSA. Hidroksilni broj pročišćenog uzorka bio je viši (333,1 mg KOH/g) u odnosu na sirovi (267 mg KOH/g). Također je potvrđena razlika u drugim svojstvima, primjerice jodni broj bio je veći kod sirovog uzorka (8,9) nego kod pročišćenog (3,7). Najizraženija razlika opažena je u obliku/veličini čestica: sirovi DHSA bio je polučvrst, dok je pročišćeni DHSA bio bijeli prah s rasponom veličina čestica 63–125 µm.