Skip to the main content

Original scientific paper

https://doi.org/10.22586/pp.v45i70.qneq1f45

Prilog poznavanju ranovovjekovne latinske paleografije: natpisi južne Istre

Šime Demo orcid id orcid.org/0000-0002-4664-3656


Full text: english pdf 1.949 Kb

page 113-143

downloads: 0

cite


Abstract

Članak istražuje razvoj pisma na kamenim latinskim natpisima u crkvama južne Istre između 15. i 19. stoljeća. Iako se istraživanja latinske epigrafije – uključujući i natpisnu paleografiju – tradicionalno ograničavaju na antiku i (u manjoj mjeri) srednjovjekovlje, u radu se polazi od stajališta da novovjekovni natpisi imaju značajnu dokumentarnu i umjetničku vrijednost kao pokazatelji kulturnih i društvenih sila koje su oblikovale određeno razdoblje, zbog čega je i njihov paleografski aspekt vrijedan znanstvene obrade. Provedeno na korpusu od 239 latinskih natpisa, istraživanje se usredotočuje na tri šira područja analize: opći izgled pisma (koji obuhvaća poravnanje teksta, pravilnost slova i uporabu malog verzala), oblike pojedinih slova te raznolike značajke poput spojenih slova, međusobnoga položaja slova i neslovnih znakova.
Provedena analiza – u kojoj se upotrebljavaju grafički prikazi za ilustraciju trendova i Fisherov egzaktni test za njihovu statističku verifikaciju – ukazuje na jasno razlučive razvojne faze. U 16. stoljeću natpisi se udaljavaju od gotičke majuskule prema ranonovovjekovnoj kapitali, u skladu s humanističkom obnovom monumentalnog starorimskog pisma. Ta promjena izravno odražava rastući utjecaj renesansom zahvaćene Mletačke Republike na istarskome poluotoku. To “mješovito” razdoblje obilježeno je stilskom nedosljednošću, pri čemu se elementi starog i novog pisma pojavljuju zajedno, uz raznolik položaj slova i česte ligature. Premda je nakon toga pismo kao cjelina ostalo nepromijenjeno, oblici slova, različite značajke rasporeda te uporaba posebnih znakova znatno su evoluirali u dvjema vremenskim točkama: oko 1650. godine (početak baroka) i oko 1800. godine (početak klasicizma).
Članak pokazuje kako epigrafska baština ocrtava urbani i politički razvoj regije. Ranonovovjekovni natpisi, iako često zanemareni povijesni izvori, mogu – makar i samim svojim oblikom i slovnim stilom – pridonijeti sveobuhvatnijem razumijevanju kulturnih tokova u različitim povijesnim razdobljima.

Keywords

latinska paleografija; rani novi vijek; južna Istra; natpisi u crkvama; kameni natpisi

Hrčak ID:

349444

URI

https://hrcak.srce.hr/349444

Publication date:

15.7.2026.

Article data in other languages: english

Visits: 0 *