Izvorni znanstveni članak
STATUS JEZIKA U PJESNIŠTVU ROMANTIZMA (PETAR PRERADOVIĆ I RUSKI ROMANTIČARI)
Josip Užarević
; Odsjek za istočnoslavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Hrvatska
Sažetak
U romantizmu je jedan od najvažnijih problema – pitanje jezika. Pritom se u odnosu prema jeziku zapažaju dvije tendencije. Jedna ističe moć jezika, a druga govori o njegovoj nemoći, npr. u odnosu na ljepotu prirode ili pak u prikazivanju transcendentnoga svijeta. Prvi je slučaj (isticanje jezične moći) karakterističan za tzv. male jezike koji su u vrijeme standardizacije imali nepovoljne povijesne, društvene, ili
političke uvjete. U takve jezike valja svrstati i hrvatski. S druge strane stoje "moćni" jezici, kao što je npr. ruski, koji su se razvijali bez vanjskih pritisaka i koji su mogli sebi priznati "nemoć". No takvo je priznavanje zapravo bilo izraz stvaralačke moći, u čem je sadržana paradoksalnost i transparadoksalnost književnosti. O tome najbolje svjedoči lirika Petra Preradovića, Vasilija Žukovskogo, Konstantina
Batjuškova ili Fedora Tjutčeva.
Ključne riječi
hrvatski romantizam; ruski romantizam; jezična moć; jezična nemoć; Petar Preradović; Vasilij Žukovskij; Konstantin Batjuškov; Fedor Tjutčev
Hrčak ID:
116143
URI
Datum izdavanja:
10.1.2014.
Posjeta: 6.387 *