Kako Dubrovčani percipiraju kruzing turizam?

Skoči na glavni sadržaj

NAŠE MORE : znanstveni časopis za more i pomorstvo, Vol. 64 No. 2 Supplement, 2017.

Prethodno priopćenje

https://doi.org/10.17818/NM/2017/2.10

Kako Dubrovčani percipiraju kruzing turizam?

Ivo Lučić orcid.org/0000-0001-6894-7098 ; Nezavisni znanstvenik
Joško Sindik ; Institut za antropologiju Zagreb
Narcisa Manojlović ; Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

Puni tekst: hrvatski pdf 121 Kb

str. 54-60

preuzimanja: 967

APA 6th Edition

Lučić, I., Sindik, J. i Manojlović, N. (2017). Kako Dubrovčani percipiraju kruzing turizam?. NAŠE MORE, 64 (2 Supplement), 54-60. https://doi.org/10.17818/NM/2017/2.10

MLA 8th Edition

Lučić, Ivo, et al. "Kako Dubrovčani percipiraju kruzing turizam?." NAŠE MORE, vol. 64, br. 2 Supplement, 2017, str. 54-60. https://doi.org/10.17818/NM/2017/2.10. Citirano 22.11.2024.

Chicago 17th Edition

Lučić, Ivo, Joško Sindik i Narcisa Manojlović. "Kako Dubrovčani percipiraju kruzing turizam?." NAŠE MORE 64, br. 2 Supplement (2017): 54-60. https://doi.org/10.17818/NM/2017/2.10

Harvard

Lučić, I., Sindik, J., i Manojlović, N. (2017). 'Kako Dubrovčani percipiraju kruzing turizam?', NAŠE MORE, 64(2 Supplement), str. 54-60. https://doi.org/10.17818/NM/2017/2.10

Vancouver

Lučić I, Sindik J, Manojlović N. Kako Dubrovčani percipiraju kruzing turizam?. NAŠE MORE [Internet]. 2017 [pristupljeno 22.11.2024.];64(2 Supplement):54-60. https://doi.org/10.17818/NM/2017/2.10

IEEE

I. Lučić, J. Sindik i N. Manojlović, "Kako Dubrovčani percipiraju kruzing turizam?", NAŠE MORE, vol.64, br. 2 Supplement, str. 54-60, 2017. [Online]. https://doi.org/10.17818/NM/2017/2.10

Sažetak

Stavovi lokalnog stanovništva iznimno su važni za dugoročni razvoj turizma, što osobito vrijedi za Dubrovnik čija je orijentacija na kruzing turizam relativno novijeg datuma, ali su njene posljedice objektivne, kao i primjetne u percepcijama stanovnika. Glavni je cilj istraživanja ispitati kako Dubrovčani percipiraju učinke kruzing turizma te provjeriti postojanje rodnih razlika, kao i povezanosti s dobi, stupnjem obrazovanja, radnim statusom, brojem članova obitelji i udaljenošću mjesta stanovanja od područja obuhvaćenog kruzing turizmom. Istraživanje je provedeno na uzorku od 122 sudionika/ica iz Dubrovnika primjenom upitnika The tourism impact scale. Rezultati su pokazali da sudionici u prosjeku negativno percipiraju učinke kruzing turizma, osobito u pogledu utjecaja na okoliš, ali i društvenih i kulturnih, pa i socioekonomskih utjecaja. Utvrđene su statistički značajno negativnije percepcije socioekonomskih utjecaja kruzing turizma u žena. Pronađena je statistički značajna pozitivna povezanost između udaljenosti stana/kuće od Staroga grada i drugih područja koja posjećuju turisti s kruzera i pojedinih percipiranih učinaka kruzing turizma. Veći je broj članova obitelji u muškaraca statistički značajno povezan s pozitivnijim percipiranjem učinaka koji proizlaze iz gužvi („crowding-out“ učinaka), dok ostale sociodemografske varijable (dob, obrazovanje, radni staž i dužina življenja u Dubrovniku) nisu značajno povezane s percepcijama učinaka kruzing turizma. Rezultati upućuju na potrebu daljnjih istraživanja, čiji rezultati mogu biti korisni u planiranju održivog razvoja turizma u Dubrovniku.

Ključne riječi

Dubrovnik; ekonomski; kulturni; društveni i drugi učinci; kruzing turizam

Hrčak ID:

182858

URI

https://hrcak.srce.hr/182858

Datum izdavanja:

12.6.2017.

Posjeta: 2.171 *