hrcak mascot   Srce   HID

NAŠE MORE : znanstveni časopis za more i pomorstvo, Vol.64 No.2 Supplement Lipanj 2017.

Prethodno priopćenje
https://doi.org/10.17818/NM/2017/2.10

Kako Dubrovčani percipiraju kruzing turizam?

Ivo Lučić   ORCID icon orcid.org/0000-0001-6894-7098 ; Nezavisni znanstvenik
Joško Sindik ; Institut za antropologiju Zagreb
Narcisa Manojlović ; Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

Puni tekst: hrvatski, pdf (121 KB) str. 54-60 preuzimanja: 199* citiraj
APA 6th Edition
Lučić, I., Sindik, J. i Manojlović, N. (2017). Kako Dubrovčani percipiraju kruzing turizam?. NAŠE MORE, 64 (2 Supplement), 54-60. https://doi.org/10.17818/NM/2017/2.10
MLA 8th Edition
Lučić, Ivo, et al. "Kako Dubrovčani percipiraju kruzing turizam?." NAŠE MORE, vol. 64, br. 2 Supplement, 2017, str. 54-60. https://doi.org/10.17818/NM/2017/2.10. Citirano 25.09.2018.
Chicago 17th Edition
Lučić, Ivo, Joško Sindik i Narcisa Manojlović. "Kako Dubrovčani percipiraju kruzing turizam?." NAŠE MORE 64, br. 2 Supplement (2017): 54-60. https://doi.org/10.17818/NM/2017/2.10
Harvard
Lučić, I., Sindik, J., i Manojlović, N. (2017). 'Kako Dubrovčani percipiraju kruzing turizam?', NAŠE MORE, 64(2 Supplement), str. 54-60. doi: https://doi.org/10.17818/NM/2017/2.10
Vancouver
Lučić I, Sindik J, Manojlović N. Kako Dubrovčani percipiraju kruzing turizam?. NAŠE MORE [Internet]. 12.06.2017. [pristupljeno 25.09.2018.];64(2 Supplement):54-60. doi: https://doi.org/10.17818/NM/2017/2.10
IEEE
I. Lučić, J. Sindik i N. Manojlović, "Kako Dubrovčani percipiraju kruzing turizam?", NAŠE MORE, vol.64, br. 2 Supplement, str. 54-60, lipanj 2017. [Online]. doi: https://doi.org/10.17818/NM/2017/2.10

Sažetak
Stavovi lokalnog stanovništva iznimno su važni za dugoročni razvoj turizma, što osobito vrijedi za Dubrovnik čija je orijentacija na kruzing turizam relativno novijeg datuma, ali su njene posljedice objektivne, kao i primjetne u percepcijama stanovnika. Glavni je cilj istraživanja ispitati kako Dubrovčani percipiraju učinke kruzing turizma te provjeriti postojanje rodnih razlika, kao i povezanosti s dobi, stupnjem obrazovanja, radnim statusom, brojem članova obitelji i udaljenošću mjesta stanovanja od područja obuhvaćenog kruzing turizmom. Istraživanje je provedeno na uzorku od 122 sudionika/ica iz Dubrovnika primjenom upitnika The tourism impact scale. Rezultati su pokazali da sudionici u prosjeku negativno percipiraju učinke kruzing turizma, osobito u pogledu utjecaja na okoliš, ali i društvenih i kulturnih, pa i socioekonomskih utjecaja. Utvrđene su statistički značajno negativnije percepcije socioekonomskih utjecaja kruzing turizma u žena. Pronađena je statistički značajna pozitivna povezanost između udaljenosti stana/kuće od Staroga grada i drugih područja koja posjećuju turisti s kruzera i pojedinih percipiranih učinaka kruzing turizma. Veći je broj članova obitelji u muškaraca statistički značajno povezan s pozitivnijim percipiranjem učinaka koji proizlaze iz gužvi („crowding-out“ učinaka), dok ostale sociodemografske varijable (dob, obrazovanje, radni staž i dužina življenja u Dubrovniku) nisu značajno povezane s percepcijama učinaka kruzing turizma. Rezultati upućuju na potrebu daljnjih istraživanja, čiji rezultati mogu biti korisni u planiranju održivog razvoja turizma u Dubrovniku.

Ključne riječi
Dubrovnik; ekonomski; kulturni; društveni i drugi učinci; kruzing turizam

Hrčak ID: 182858

URI
https://hrcak.srce.hr/182858

Posjeta: 340 *