Pregledni rad
https://doi.org/10.20901/an.15.03
Što s preferencijskim glasovanjem? Iskustvo Austrije
Zlatko J. Vujović
; Centar za monitoring i istraživanje Podgorica, Podgorica, Crna Gora
Sažetak
Autor razmatra političke učinke kompleksnoga izbornog sustava Austrije na stranački sustav te na zakonodavnu i izvršnu vlast. Reformom izbornog zakonodavstva u Drugoj Republici uvedeni su preferencijsko glasovanje i zatvorene neblokirane liste pa su birači dobili pravo da jedan preferencijski glas dadu kandidatu na listi za koju su glasovali. No to nije značajnije pridonijelo personalizaciji izbora i političkog predstavništva. U gotovo tridesetogodišnjem razdoblju (1959-1990) samo je jedan kandidat izabran u parlament zahvaljujući preferencijskim glasovima birača, a i poslije je to polazilo za rukom rijetkima. Autor smatra da pokušaji personalizacije izbora i političkog predstavništva nisu uspjeli zato što su u izborni sustav ugrađeni instituti i mehanizmi koji to nedostatno potiču: opcijsko preferencijsko glasovanje, visoka kvota preferencijskih glasova koja je potrebna za izbor kandidata, "tehničke" teškoće u primjeni preferencijskog glasovanja na pokrajinskoj razini, ali nevoljkost birača da ih prevladaju. Tome treba dodati centralizirane i ekskluzivne postupke selekcije kandidata za parlamentarne izbore u političkim strankama u kojima ključnu ulogu imaju stranačka vodstva, što kandidate potiče da daju prednost stranačkoj, a ne osobnoj izbornoj kampanji.
Ključne riječi
Austrija; izborni sustav; preferencijsko glasovanje; personalizacija izbora i političkog predstavništva
Hrčak ID:
216207
URI
Datum izdavanja:
24.1.2019.
Posjeta: 2.160 *