Skoči na glavni sadržaj

Kratko priopćenje

https://doi.org/10.17113/ftb.58.01.20.6292

Octeno vrenje sojine melase i karakterizacija proizvedenog octa

Lucas Caldeirão Rodrigues Miranda ; Department of Food Science and Technology, Londrina State University, Celso Garcia Cid (PR 445) Road, 86057-970, Londrina, PR, Brazil
Rodrigo José Gomes ; Department of Food Science and Technology, Londrina State University, Celso Garcia Cid (PR 445) Road, 86057-970, Londrina, PR, Brazil
José Marcos Gontijo Mandarino ; Embrapa Soybean, Carlos João Strass Road, 86001-970, Londrina, PR, Brazil
Elza Iouko Ida ; Department of Food Science and Technology, Londrina State University, Celso Garcia Cid (PR 445) Road, 86057-970, Londrina, PR, Brazil
Wilma Aparecida Spinosa ; Department of Food Science and Technology, Londrina State University, Celso Garcia Cid (PR 445) Road, 86057-970, Londrina, PR, Brazil


Puni tekst: hrvatski pdf 197 Kb

str. 84-90

preuzimanja: 308

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 197 Kb

str. 84-90

preuzimanja: 672

citiraj


Sažetak

Sojina melasa nusproizvod je proizvodnje proteinskih koncentrata iz sojine sačme, koja uglavnom sadržava šećere, i to saharozu kao glavni sastojak. U Brazilu se sojina melasa koristi za ishranu stoke ili se odbacuje, iako se u nekim industrijama koristi za proizvodnju etanola. Svrha ovog istraživanja bila je procijeniti parametre neophodne za dobivanje octene kiseline iz sojine melase te okarakterizirati proizvedeni ocat. Za određivanje najpovoljnijih parametara octenog vrenja, alkoholnim vrenjem sojine melase je tijekom osam faza proizvodnje dobiven ocat, i to u pet faza adaptacije i tri faze proizvodnje. Prosječna kiselost proizvoda bila je 50,60 g/L, prinos octene kiseline 65,01 %, ukupni prinos octene kiseline u podlozi 92,76 % i iskorištenje 0,033 g/(L·h). Ocat dobiven iz sojine melase imao je kiselost od 5,07 % (m/V), rezidualni udjel etanola 0,17 % (m/V), šećera 7,89 % (m/V), suhog ekstrakta 14,67 % (m/V), pepela 2,27 % (m/V) i gustoću od 1,023 g/cm3. Udjeli ukupnih fenola i izoflavona smanjili su se nakon alkoholnog i octenog vrenja. Nadalje, u proizvodu su bila pristuna samo tri oblika izoflavona: daidzein, glicitin i genistin. Iz dobivenih rezultata zaključeno je da se iz svake tone sojine melase može proizvesti 3460 L octa, s koncentracijom octene kiseline od 40 g/L, koja je prema propisima u Brazilu minimalni preduvjet za stavljanje octa u promet. Ovo istraživanje potvrđuje da je sojina melasa sirovina koja se može uspješno koristiti u proizvodnji octa.

Ključne riječi

ocat; octeno vrenje; sojina melasa; nusproizvod obrade soje

Hrčak ID:

237584

URI

https://hrcak.srce.hr/237584

Datum izdavanja:

28.4.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.428 *