Acta turistica nova, Vol. 1. No. 1., 2007.
Izvorni znanstveni članak
Kulturni resursi i turizmifikacija prostora
Myriam Jansen-Verbeke
Sažetak
Do sada je malo pažnje poklanjano prostornim aspektima kulturnog naslijeđa, uzorcima disperzije i procesima grupiranja, kao i promjenama u fizičkom, ekonomskom i društvenom okruženju, nastalim pod utjecajem turizma. Proučavanje prostorne jedinstvenosti različitih elemenata kulturnog naslijeđa te međuovisnosti materijalne i nematerijalne ostavštine kulturnog naslijeđa pomaže nam da shvatimo kulturalnu dinamiku neke regije ili mjesta. Taj postupak obuhvaća prepoznavanje različitih karakteristika elemenata kulturnog naslijeđa i pokretačke sile prisutne u procesu turizmifikacije. Tri paradigme daju naslutiti da očuvanje i materijalnih i nematerijalnih elemenata naslijeđa
mogu potaknuti kulturalne aktivnosti i razvoj kreativnog i produktivnog okruženja. Kapacitet iskorištavanja kulturnih resursa, potpomaganja procesa izgradnje identiteta i konačno uspostavljanje turističkih krajolika razlikovat će se kod različitih tipova regija i zajednica. Način na koji regije (i narodi) cijene i ulažu u kulturni
kapital vrlo je važan. Raskorak između dinamičnih i manje dinamičnih kulturnih regija, između novonastalih i uspavanih turističkih destinacija ne temelji se samo na stvarnoj prisutnosti spomenika, muzeja i povijesnog krajolika (hardver), nego sve
više na naporima uloženim u reklamiranje, na pričama i živosti (softver). Također je vrlo važna i kreativnost prisutna u nematerijalnim elementima naslijeđa, kao što su tradicije ugrađene u lokalnu povijest i okolinu. Tradicije pronalaze svoj suvremeni izražaj u načinu života, jeziku, religiji, glazbi, folkloru i gastronomiji te također u događanjima i proslavama. Kako bi se znalo istinski cijeniti ove kulturne resurse potrebne su dobre organizacijske sposobnosti i stručno znanje. Analiza prostornog izražaja materijalnih i nematerijalnih kulturnih resursa je složena. Uvest
će se analitički model za proučavanje različitih aspekata prostorne jedinstvenosti. Kapacitet (re)produciranja kulturne ekonomije očito ne ovisi samo o lokalnoj stručnosti u upravljanju i organiziranju (organizacija), nego sve više i o mogućnostima uključivanja u različite mreže (dijeljena roba). Trenutno je izazov uhvatiti korak s
globalnim trendovima te ih uskladiti s lokalnim, regionalnim i nacionalnim mogućnostima. Politika očuvanja kulturnih resursa mora se prilagoditi kreativnosti u proizvodnji inovativnih i fleksibilnih proizvoda u kulturalnom turizmu. Zadaća istraživanja je, prije svega, nadgledanje procesa turizmifikacije; ključno pitanje na
dnevnom redu budućih istraživanja.
Ključne riječi
kulturno naslijeđe; turizmifikacija; prostorna jedinstvenost
Hrčak ID:
27738
URI
Datum izdavanja:
16.7.2007.
Posjeta: 5.919 *