Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.47960/2712-1844.2023.9.71
Paleografske osobitosti Fojničke kronike kao mogući pristup utvrđivanja mjesta njezina nastanka
Šimun Novaković
orcid.org/0000-0002-7387-445X
; Arhiv Bosne i Hercegovine
Sažetak
U radu se problematizira mjesto nastanka Fojničke kronike s obzirom da se u rukopisu nigdje ne navodi gdje je nastala i tko ju je pisao. Sudeći prema godini posljednjega događaja koji prikazuje, nastala je poslije 1669. godine. Budući da je nekim srednjovjekovnim poveljama mjesto nastanka i autorstvo utvrđivano temeljem paleografskih osobitosti teksta, isti se pristup pokušava primijeniti na Fojničku kroniku. Najprije se donosi opis svih slova Fojničke kronike u kontekstu njihova smještaja u imaginarnom četverolinijskom prostoru, a potom se navedena slova dovode u bližu vezu s Berčićevim tipovima zapadne ćirilice i grafijom nekih franjevačkih pisaca. S obzirom na mjesto čuvanja, ali i na sami naslov rukopisa, očekivano bi bilo da Fojnička kronika ima najviše sličnosti s Berčićevim bosanskim tipom. Međutim, uočen je približno isti broj sličnosti s bosanskim i splitsko-poljičkim tipom bosanice. Također se došlo do zaključka da je Berčićeva podjela zbog svoje širine, odnosno svrstavanja istih slova u različite tipove i svrstavanja različitih slova u isti tip, prilično nepouzdana. Za grafiju se franjevačkih pisaca nije moglo utvrditi da bilo koja od njih predstavlja grafiju neke mikro sredine, a samim tim se ni nastanak Fojničke kronike nije mogao dovoditi u vezu s bilo kojim od njih. Očito se na našem području koristio čitav niz prijelaznih grafijskih sustava koji nadilaze pretpostavljene zemljopisne granice te je rukopise 17. i 18. stoljeća nemoguće pozicionirati na određeno zemljopisno područje temeljem paleografskih osobitosti.
Ključne riječi
Fojnička kronika; zapadna ćirilica; bosanica; paleografske osobitosti.
Hrčak ID:
307827
URI
Datum izdavanja:
1.10.2023.
Posjeta: 643 *