Pregledni rad

https://doi.org/10.21857/y26kecgzz9

U OPOZICIJI RADI ORTOGRAFIJE: VATROSLAV JAGIĆ IZMEĐU "ETIMOLOGIJE" I "FONETIKE" U HRVATSKOME PRAVOPISU

Lada Badurina orcid.org/0000-0003-4588-9870

Sažetak

Rasprava O pravopisu (1864), koju je Vatroslav Jagić napisao sa svega dvadeset
i šest godina, po mnogo čemu zauzima istaknuto mjesto ne samo u njegovu opusu
nego i – šire – u zbivanjima na devetnaestostoljetnoj filološkoj sceni. Njome se
naime mladi Jagić predstavio kao izniman filolog čiji su argumentirani stavovi uspjeli
ozbiljno uzdrmati ugled zagrebačke filološke škole i dotad neupitan autoritet
Adolfa Vebera Tkalčevića, a s druge strane Jagićevim su priklanjanjem (umjereno)
fonološkom pravopisu ohrabreni bili hrvatski vukovci zastupajući koncepciju
fonološkoga (‘‘fonetičkoga“) pravopisa. Međutim sam je Vatroslav Jagić bio
suzdržan prema objema krajnostima ističući da se ni jedno od dvaju pravopisnih
načela – morfonološko (‘‘etimološko“) i fonološko (‘‘fonetičko“) – ne može do kraja
provesti. Jagićevi će se stavovi o hrvatskome pravopisu osim u studiji O pravopisu
iščitavati i u njegovim kasnijim napisima, među kojima su i prikazi nekih od kapitalnih
djela hrvatskih vukovaca.

Ključne riječi

Vatroslav Jagić; hrvatski pravopis; zagrebačka filološka škola; hrvatski vukovci; morfonološko pravopisno načelo; fonološko pravopisno načelo.

Hrčak ID:

329475

URI

https://hrcak.srce.hr/329475

Datum izdavanja:

31.12.2024.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 764 *