Pravni vjesnik, Vol. 41 No. 1, 2025.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.25234/pv/32864
USTAVNOPRAVNI POLOŽAJ HRVATSKE NA TEMELJU HRVATSKO-UGARSKE NAGODBE S ASPEKTA TEORIJE DRŽAVE I PRAVA
László Heka
; Fakultet prava i političkih znanosti, Sveučilište u Szegedu, Tisza L. krt. 54, 6720 Szeged, Mađarska
*
* Dopisni autor.
Sažetak
Ugarsko-hrvatska državna zajednica koja je postojala više od osam stoljeća bila je jedna od najtrajnijih državnih tvorevina u europskoj ustavnopravnoj povijesti, prije nego što je okončana 1918. godine raspadom tadašnje Austro-Ugarske Monarhije. Pri nastanku zajedničke države, njezine dvije članice nisu postavile pravne temelje državne zajednice, pa je sukob koji je nastao 1848. godine i jednostrano odcjepljenje Hrvatske (de facto jer je de iure dvije države još i dalje povezivala osoba kralja) stvorilo novu situaciju. Savez je obnovljen 1868. zaključivanjem Hrvatsko-ugarske nagodbe kao kompromisnog rješenja. Premda je ona nastala prema uzoru na Austro-ugarsku nagodbu, ipak neke njezine odredbe pružaju mogućnost različitog tumačenja, što je dovelo do čestih prijepora između Budimpešte i Zagreba.
Iz kuta pravnih komparatista i teoretičara države i prava ostaje dvojbeno je li Kraljevina Ugarska bila unitarna država ili je s Hrvatskom činila federaciju, odnosno realnu uniju. Uzavrele političke rasprave u doba dualizma nisu mogle dati jedinstven odgovor na to pitanje, a prilike za objektivne prosudbe nije bilo ni u doba između dva svjetska rata i potom Hladnog rata. Tek je osamostaljenje Hrvatske pružilo temelje za komparativna istraživanja sine ira et studio. U ovom radu iz perspektive teorije države i prava analiziramo hrvatsko-mađarski državnopravni model stvoren na temelju Hrvatsko-ugarske nagodbe.
Ključne riječi
zakonski članak 1868: XXX.; odnosno 1868: I. tc.; pokrajina, autonomno područje; federacija; realna unija
Hrčak ID:
330685
URI
Datum izdavanja:
30.4.2025.
Posjeta: 840 *