Slučajevi destrukcije: princip zla u romanu Črna mati zemla

Varga, Dejan

doi:10.15291/csi.4890

Croatica et Slavica Iadertina, Vol. 21. No. 2., 2025.

Prethodno priopćenje

https://doi.org/10.15291/csi.4890

Slučajevi destrukcije: princip zla u romanu Črna mati zemla

Dejan Varga orcid.org/0009-0004-5298-9882 ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska *

* Dopisni autor.

Puni tekst: hrvatski pdf 224 Kb

str. 87-105

preuzimanja: 152

citiraj

APA 6th Edition

Varga, D. (2025). Slučajevi destrukcije: princip zla u romanu Črna mati zemla. Croatica et Slavica Iadertina, 21. (2.), 87-105. https://doi.org/10.15291/csi.4890

MLA 8th Edition

Varga, Dejan. "Slučajevi destrukcije: princip zla u romanu Črna mati zemla." Croatica et Slavica Iadertina, vol. 21., br. 2., 2025, str. 87-105. https://doi.org/10.15291/csi.4890. Citirano 01.06.2026.

Chicago 17th Edition

Varga, Dejan. "Slučajevi destrukcije: princip zla u romanu Črna mati zemla." Croatica et Slavica Iadertina 21., br. 2. (2025): 87-105. https://doi.org/10.15291/csi.4890

Harvard

Varga, D. (2025). 'Slučajevi destrukcije: princip zla u romanu Črna mati zemla', Croatica et Slavica Iadertina, 21.(2.), str. 87-105. https://doi.org/10.15291/csi.4890

Vancouver

Varga D. Slučajevi destrukcije: princip zla u romanu Črna mati zemla. Croatica et Slavica Iadertina [Internet]. 2025 [pristupljeno 01.06.2026.];21.(2.):87-105. https://doi.org/10.15291/csi.4890

IEEE

D. Varga, "Slučajevi destrukcije: princip zla u romanu Črna mati zemla", Croatica et Slavica Iadertina, vol.21., br. 2., str. 87-105, 2025. [Online]. https://doi.org/10.15291/csi.4890

Sažetak

Iako su rasprave o zlu na ontološkoj, filozofskoj ili teološkoj
razini oblikovale diskurs o zlu kao kulturalno univerzalnoj
pojavi, ta pojava podliježe transformacijama koje je nužno
sagledati iz različitih perspektiva. Uzimajući u obzir da je s
gledišta suvremene kulture i sadašnje stvarnosti pojavnost
zla mnogostruka, u radu se pokazuje na koji se način ono
manifestira u romanu Črna mati zemla Kristiana Novaka.
Polazeći od metodološko-teorijskih uvida Eagletona, Sven-
dsena, Baumana, Žižeka i drugih autora, analiza Novakova
romana pokazuje da se u njemu zlo prikazuje u personaliziranome obliku te kao sveprožimajuće „tekuće zlo“. Personalizirani prikazi zla realizirani su kroz psihološko stanje glavnog lika Matije – u obličju njegovih imaginarnih demonskih likova Heštoa i Pujta – a „tekuće zlo“ u prikazima mjesta radnje, fikcionalnoga međimurskoga sela u kojem se zbivaju tragični događaji samoubojstava. Sukladno tomu, cilj je rada utvrditi u kojoj je mjeri destrukcija likova povezana s pojavnosti zla i principom njegova djelovanja.