Izvorni znanstveni članak

Glembajevi, od proze do baleta

Vlaho Bogišić

Sažetak

Civilizacijske i tehnološke promjene društvenih okolnosti još od prvih razdoblja prošloga
stoljeća nisu bitno utjecale na položaj koji je književnost u Hrvatskoj zadobila u doba
preporodne kulturne emancipacije. Za književnu gestu Miroslava Krleže koja se u to doba
pristupno manifestirala prevratničkom, a takvom ju se uzimalo i poslije, pa i sa stoljetne,
rekapitulacijske distance epoha se otvarala ne samo kao poetički već i medijski prostor,
s kazalištem kao ishodištem, potom i drugim kreativnim interakcijama. Ako se Krležin
književni predložak prema takvoj historijskoj rekapitulaciji transponira u razmjer epohe,
pokažu se integrirani kreativni izvedbeni modeli, da bi postupno ta, nerijetko i povratna
kompozicija postala nezaobilazna u doživljaju i razumijevanju cjeline njegova djela. Ciklus
o Glembajevima u tom je kompleksu zahvalna studijska osnova jer dobro zrcali žanrovsku
i stilsku difuznost piščeve fraze, njezinu fikcionalnu preciznost, a i detekcijski trag za uvid
u medijski rast hrvatskih književnih impulsa općenito. Ovdje se ta, glembajevska saga
promatra kao recitativ, citat, prozni fragment, radio i televizijska adaptacija, film, balet i,
ponajprije, kazališna osnova, kako se tematski i strukturno povezuju te socijalno orkestriraju
svoju tenziju, za koju se otpočetka s pravom činilo da je više od igre, i više od literature.

Ključne riječi

Miroslav Krleža; Glembajevi; intermedijalnost; književnost; kazalište; balet; film

Hrčak ID:

347161

URI

https://hrcak.srce.hr/347161

Datum izdavanja:

6.5.2026.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 0 *