Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31299/hrri.62.1.2
Uloga vremensko-organizacijskih aspekata habilitacije u razvoju receptivnog jezika djece s umjetnom pužnicom
Luka Bonetti
orcid.org/0000-0003-1379-5239
; University of Zagreb, Faculty of Education and Rehabilitation Sciences Department of Hearing Impairments, Borongajska cesta 83 f, Zagreb
*
Ivana Šimić
orcid.org/0009-0007-0249-8331
; University of Zagreb, Faculty of Education and Rehabilitation Sciences Department of Speech and Language Pathology, Borongajska cesta 83 f, Zagreb, Croatia
Iva Hrastinski
orcid.org/0000-0003-2307-5104
; University of Zagreb, Faculty of Education and Rehabilitation Sciences Department of Hearing Impairments, Borongajska cesta 83 f, Zagreb
* Dopisni autor.
Sažetak
Rani razvoj jezika djece s umjetnom pužnicom snažno je između ostalog povezan s audiološkim čimbenicima, osobito dobi implantacije i postignutom čujnošću. U sustavima u kojima su ti audiološki preduvjeti visoko standardizirani, manje je poznato u kojoj mjeri organizacija i vremenski raspored habilitacije dodatno doprinose varijabilnosti jezičnih ishoda. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati povezanost obilježja organizacije habilitacije i obiteljskih resursa s razinom receptivnog jezika djece s umjetnom pužnicom, uz kontrolu konteksta u kojem su audiološki uvjeti u najvećoj mjeri osigurani. U istraživanju je sudjelovalo 35 djece s umjetnom pužnicom u dobi od 6,0 do 15,9 godina, implantirane prije četvrte godine života, bez dodatnih razvojnih teškoća. Receptivni jezik procijenjen je Peabody slikovnim testom rječnika (PPVT-III-HR) i Testom razumijevanja gramatike (TROG-2:HR). Kao prediktori analizirani su intenzitet rane i kasne habilitacije, obrazovanje roditelja, primanja kućanstva, veličina kućanstva, uni- ili bilateralno slušanje te prisutnost timskog rada. Primijenjene su Spearmanove korelacije, robusna linearna regresija i kvantilna regresija. Rezultati su pokazali da je intenzitet rane habilitacije, kao i izvedeni indeks vremenskog rasporeda habilitacije (razlika između rane i kasne habilitacije), pozitivno povezan s razinom receptivnog jezika. U multivarijatnim modelima indeks vremenskog rasporeda habilitacije pokazao se kao jedini statistički značajan prediktor, dok kasnije povećanje intenziteta habilitacije nije imalo kompenzacijski učinak. Obiteljski resursi i organizacijski čimbenici nisu pokazali neovisnu povezanost s ishodom. Dobiveni nalazi upućuju na ključnu važnost ranog i intenzivnog ulaganja u habilitaciju te podržavaju modele rane intervencije usmjerene na optimalan vremenski raspored habilitacije, s ciljem dugoročnog unapređenja jezičnih ishoda djece s umjetnom pužnicom.
Ključne riječi
umjetna pužnica; kohlearni implantati; receptivni jezik; rana intervencija; habilitacija; organizacija usluga; djeca
Hrčak ID:
348359
URI
Datum izdavanja:
29.6.2026.
Posjeta: 0 *